Pregled bibliografske jedinice broj: 640597
Utjecaj žive na središnji živčani sustav
Utjecaj žive na središnji živčani sustav, 2013., diplomski rad, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 640597 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj žive na središnji živčani sustav
(The effect of mercury on central nervous system)
Autori
Kaniški, Nikola
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
01.03
Godina
2013
Stranica
50
Mentor
Janev Holcer, Nataša
Ključne riječi
Živa; izloženost; zdravstveni učinci; središnji živčani sustav
(Mercury; exposure; health effects; central nervous system)
Sažetak
Živa je globalni onečišćivač životnog i radnog okoliša s brojnim negativnim zdravstvenim učincima na zdravlje čovjeka. Živa se pojavljuje u elementarnom, anorganskom i organskom obliku, o čemu ovise njezina toksičnost i biološki učinci. U ljudskom organizmu nema pozitivnu biološku ulogu, već djeluje toksično na mnoge organske sustave, a najznačajnije joj je djelovanje na središnji živčani sustav. Neurološki učinci žive očituju se tijekom dugotrajne izloženosti pojavom niza simptoma, a to su parestezije, tremor prstiju, kapaka i usana, razdražljivost, nesanica, gubitak pamćenja, promjene u ponašanju, poteškoće pri gutanju i artikulaciji, slabost, umor i nesposobnost koncentracije, što često rezultira krivom dijagnozom psihičkog poremećaja. Tijekom fetalnog života, odnosno tijekom rasta i razvoja djece dolazi do brzih promjena u razvoju i funkciji svih organskih sustava, a ubrzani rast te biološka i metabolička nezrelost središnjeg živčanog sustava čine ga posebno osjetljivim na učinak žive. Iako se živa dovodi u vezu s poremećajima iz autistična spektra, brojna istraživanja ne upućuju na takvu povezanost, a uzroci autizma još nisu posve razjašnjeni. Iz okoliša u organizam čovjeka dospijeva zrakom, vodom, dok je za opću populaciju koja nije profesionalno izložena živi, osnovni put unosa žive hranom i to putem ribe i ribljih proizvoda. Ta saznanja su dovela do pojačane kontrole tih proizvoda u svijetu, te su na nivou država doneseni pravilnici o maksimalno dopuštenoj koncentraciji žive u hrani. U Hrvatskoj su doneseni i pravni akti s namjerom smanjenja prisutnosti žive u životnom i radnom okolišu, čime je stupila na snagu EU direktiva 76/769/EEZ-a o smanjenju proizvodnje i prometa uređaja koji ju sadržavaju. Radi smanjenja izloženosti živi u svijetu su pokrenuti programi za smanjenje korištenja žive kako bi se spriječilo daljnje otpuštanje u okoliš i njeno štetno djelovanje na čovjeka. Tako su u industriji i medicini mnogi uređaji koji koriste živu zamijenjeni novijom tehnologijom te se u spalionicama i pri odlaganju komunalnog otpada sve više smanjuje emisija žive u zrak.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita