ࡱ> {bjbjzz 46c%FFFFFZZZ8.Z4**"LLL'''2222222$]693eF''3FFLLk4+#+#+#RFLFL2+#2+#+#V+@,L1ٙϧ!, 2404,x9 H9,9F,D';+#I Uz'''33!6'''49''''''''' :EU `" euro  Novac je preva~an da bi bio prepuaten centralnim bankarima. Henry Poincar, prema citatu Miltona Friedmana  Eurizacija je poput dijete u kojoj osoba ne jede apsolutno niata kako bi izgubila na te~ini. To je efikasna kratkoro na strategija, ali osobu ne ini zdravijom, ve samo mraavijom. Catherine Mann, u slobodnom prijevodu D. S. UVODNI TEKST: Za svaku iznimno bitnu ~ivotnu odluku treba postojati i plan B. Nije pesimizam nego mudrost preispitati slo~ene situacije i postaviti pitanja: ato ako stvari krenu u suprotnom pravcu? Kako postupiti ako se o ekivanja ne ispune? Ukoliko plan B uope ne postoji onda je osoba koja je odgovorna za donoaenje odluke jednostavno nesposobna. Ve se dugo izri e kako ne postoji plan B za prelazak na euro. Kunu treba smaknuti ato prije, balzamirati ju i diviti joj se u muzejima (kad ve nisu za ~ivota), i ~urno odustati od natruha monetarne suverenosti. Da i to obavimo pa smo mirni; da se nemamo oko ega viae brinuti, i da netko drugi snosi odgovornost (a mi emo ionako primati istu plau, bili ili ne bili odgovorni)  tako nekako valjda rezoniraju upravitelji domae valute. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vuj i izjavio je nedavno da e  Hrvatska u initi sve da ato prije uvede euro (podcrtao D. S.), kao da je to najnormalnija i najo ekivanija stvar na svijetu, o kojoj je airoka javna diskusija odavno provedena i zaklju ena. Kako je mogue da nitko od naaih vodeih politi ara i sredianjih bankara nije ozbiljno razmotrio povratak domaoj valuti? Pa nije to nekakva ne uvena strategija, a joa je manje raritet u svjetskim okvirima. Postoje brojni pokuaaji deeurizacije (odnosno dedolarizacije), i premda doduae mnogi od njih i nisu uspjeano zavraili, treba istai pozitivne primjere zemalja koje su se vratile domaoj valuti, kao ato su Izrael i Poljska. Kuna ima 19 godina, ali je i dalje uvelike poslovno nesposobna. Koga okriviti, ili kome zahvaliti? Nije li logi no po eti od institucije koja je prva zadu~ena za domau valutu  od sredianje banke? Potom, nepovjerenje u domau valutu je i ogledalo nepovjerenja u vodee politi ke stranke, koje su isisale povjerenje graana u dr~avne institucije. Uz ulazak u Europsku uniju, koji je zaista bio viaedesetljetna ambicija veine Hrvata, paralelno se podmee i prelazak na euro, kao  nu~nost, put bez alternative . Ako za lanstvo u EU i nema adekvatne alternative, za euro ipak ima. Od 28 lanica Europske unije 11 ih nije u euro-zoni: `vedska, Danska, Velika Britanija, Litva, Latvija, Poljska, eaka, Maarska, Bugarska, Rumunjska, i naravno Hrvatska. Neke od njih su namjerno odabrale ostati izvan (npr. V. Britanija i Danska), druge ~ele uvesti euro, ali joa nisu dobile zeleno svjetlo (Litva, itd.), a tree su se formalno obvezale prijei na euro, ali to uope nemaju namjeru u initi u dogledno vrijeme (npr. `vedska). Dakle, od svih skandinavskih zemalja koje se esto idoliziraju samo Finska ima euro; isti onaj koji je u ~estokoj krizi, i za ije ukidanje postoji sve viae glasnih zagovornika (poput u posljednje vrijeme popularne njema ke stranke Alternative fr Deutschland, koju ne vode komedijaai ve ugledni sveu iliani profesori, ekonomisti, itd.). Nije li stoga razumno razmialjati o oslobaanju stra~njih vrata, i pokuaaju deeurizacije Hrvatske? in namjernog odbacivanja vlastite valute i preuzimanja tue prethodno zahtijeva odgovore na pitanja poput: ato jednoj dr~avi zna i monetarna suverenost, postoje li izlazi iz eurizacije domae ekonomije, te koje su prednosti i mane lanstva u nadnacionalnom udru~enju u kojemu e Hrvatska i njeni lokalni problemi  sasvim realno  biti predzadnja rupa na svirali? (Zadnja je Cipar.) GLAVNI TEKST: Govorei o hrvatskom monetarnom suverenitetu guverner HNB-a je prije par tjedana u Londonu izjavio:  Kada nemaa niata, nemaa ato za izgubiti , nakon ega preostaje samo zapitati se: kada nema posao, zaato uzima plau za ono ato ne radi? Jer ako Hrvatska - kao suverena dr~ava koja ima kunu kao vlastitu slu~benu valutu - nema monetarne suverenosti, ato to on radi na elu institucije koja je zadu~ena za monetarnu suverenost? Zadu~en je i prima plau za neato ega nema? Odakle mu pravo sredianju banku i valutu dr~ave koja je svoj suverenitet platila krvlju nazvati institucijom i dr~avom koja  nema niata ? Kad je ve oran u inozemstvu minorizirati i dr~avu iz koje dolazi, i instituciju kojoj je na elu, bilo bi minimalno korektno da si barem prepolovi primanja (sukladno odgovornostima kojih, kako ka~e, nema), i da se titulira, recimo, tehni kim administratorom. Aviomehani aru koji brine samo za ulje u motoru ne isplauje se plaa pilota, niti ga se naziva pilotom. Biti suveren zna i biti samostalan, nezavisan. Imati monetarnu suverenost zna i samostalno i nezavisno upravljati vlastitim novcem. Dakle, odricanje od monetarne suverenosti predstavlja odustajanje od prava samostalnog upravljanja dr~avnim novcem. Stoga je monetarna suverenost oduvijek bila jedna od klju nih komponenti nezavisnosti dr~ave, jer je novac simbol dr~avnosti, i prvorazredni politi ki, ekonomski i druatveni koncept. Novac nadilazi svoju ekonomsku definiciju; on je izraz druatva kao cjeline. Stoga se ne bi smjelo dogaati da jedna osoba, ma tko to bio  guverner, ministar ili predsjednik  putuje po inozemstvu i ondje  u eno govori kako se treba ato prije odrei monetarnog suvereniteta, a da prije toga kod kue nije proveo airoku javnu raspravu i postigao druatveni konsenzus. Samo i isklju ivo graani smiju odlu iti o jednom tako preva~nom pitanju, a njih nitko niata nije pitao. Pretpostavlja se da su se oni ve odlu ili za euro jer atede u eurima, ali to uope ne mora biti razlog jer je mudro i racionalno atedjeti u valuti u kojoj osoba ima kredit, a kredite u eurima (tj. s valutnom klauzulom) nisu svojevoljno birali graani nego su ih nametnule banke, uz blagoslov HNB-a. Prvi hrvatski novac (za kojega postoje historiografski dokazi) kovao se u Pakracu od 1256. godine; na prednjoj strani imao je kunu, a na stra~njoj dvostruki kri~. No, ne ~ivi se od osamstoljetne tradicije: uspomene ne plaaju ra une, a pogotovo ne otvaraju radna mjesta. Pa ipak, spomen na ovu baatinu, a osobito na ~rtve koje su ugradile svoje ~ivote u dr~avnu suverenost, vrijedni su barem razmatranja ato to zna i imati monetarni suverenitet, a ato zna i odbaciti ga radi prelaska na valutu kojoj kaoti ni raspad ve neko vrijeme nije neizgledna mogunost. Prvodobno uvoenje eura 1999. godine bilo je politi ko pitanje i politi ki prioritet, a ekonomske dileme bile su u drugom planu. Ovo je izaalo na vidjelo u suvremenoj globalnoj financijskoj krizi, kada se pokazalo da je euro-valuta zapravo nerazraen ekonomski koncept, pun rupa i nedore enosti. Oskar Lafontaine, njema ki ministar financija koji je lansirao euro, pozvao je nedavno na ukidanje eura, i smatra ga  neodr~ivim . Joa va~nije, Angela Merkel izjavila je prije par mjeseci kako lanice euro-zone moraju biti spremne ~rtvovati dio suvereniteta i prepustiti kontrolu europskim institucijama ako ~ele prevladati du~ni ku krizu i privui strane investitore. Stoga, euro kao valuta mo~e pre~ivjeti jedino ako EU konvergira prema federaciji, odnosno puno vraoj integraciji od trenutne. Ukoliko mo~ebitna EU-federacija ~eli dugoro no opstati, onda ona kao sofisticirani oblik udru~enja (s kojim Hrvatska u SFRJ itekako ima iskustva) tra~i daleko viae kooperacije, kompromisa i solidarnosti od onoga ato je do sada u EU vieno, a tra~i i zajedni ke temeljne vrijednosti koje e nadilaziti goli materijalizam (zajedni ko tr~iate i jedinstvena valuta). U svakom slu aju bi se graanima EU kroz referendume morala prepustiti odluka o tome ~ele li viae ili manje unije, jer je to odve bitna odluka da bi ju politi ke elite same donijele. Ako je suditi po referendumima za Europski ustav kojega su graani Francuske i Nizozemske odbili 2005. god. (i koji je potom otkazan u drugim lanicama, da se ne airi blama~a), to e ipak ii malo te~e. Na trenutak samo, mjericu patosa; ako se u demokratskom druatvu smiju postavljati i nezgodna pitanja, onda je valjda dopuateno pitati sljedee: gdje je bila Europska unija kada je Hrvatskoj bila najpotrebnija, kada su u istom danu masakrirani i `kabrnjani i Vukovarci? Dok se SAD nije anga~irao na prostoru bivae Jugoslavije nije bilo mira (tko bi uope ostao ~iv da se ekala intervencija EU?). U istom tonu: ato Hrvatska mo~e nau iti iz ciparske lekcije? Ondje je Europska unija dugove privatnih banaka htjela naplatiti od lokalnih kuanica, umirovljenika i studenata. (Usput, Federico Ghizzoni, glavni direktor banke Unicredit, vlasnice Zagreba ke banke, podr~ao je taj plan i predlo~io ga kao standardni obrazac u buduim krizama.) Onda, je li povijest u iteljica ~ivota, ili su stari Rimljani pri ali gluposti? Kakav odnos velike i razvijenije lanice imaju prema malima, manje razvijenima? Pun solidarnosti, altruizma i razumijevanja za lokalne specifi nosti? Kako ne... Euro-zona je birokratizirana, spora i neefikasna, radi prvenstveno u korist veih lanica, odrekla se vlastitih korijena i itavu svoju budunost temelji na konceptu jedinstvenog tr~iata. Sve dok je tako, razumno je promialjati alternative uvoenju eura, te nastojati zadr~ati ono malo poluga suverenosti i samostalnosti koje su nam preostale. To je osobito bitno zbog toga ato iz eura povratka nema. Prije e se dr~avu otjerati u propast nego e joj se dopustiti izlazak iz euro-zone (primjer Gr ke). Ishitreno tr anje u euro-druatvo koje je i samo zahvaeno dubokom krizom, i izjave tipa  u init emo sve da se ato prije odreknemo monetarnog suvereniteta su, blago re eno, nesmotrene. Zaklju no, nije uvoenje eura u~asni bauk od kojega treba zazirati, no ne smije ga se provoditi ispod stola, mimo volje graana, jer je to prije svega politi ka, a tek potom ekonomska rasprava. Bivai njema ki kancelar Helmut Kohl u jednom je intervjuu priznao kako se pri uvoenju eura ponaaao poput diktatora, i kako nije htio dopustiti referendum o tom pitanju jer je bio siguran da e ga izgubiti, i to u odnosu sedam prema tri. Mo~emo li u Hrvatskoj ikada u iti iz tueg, ili uvijek moramo iz vlastitog iskustva? Demokracija jest skupa, ali dugoro no je joa skuplje tvrdoglavo kontrirati volji graana. OKVIRI: Povratak kuni Hrvatska se po stupnju koriatenja strane valute nalazi u istoj kategoriji sa joa sedam zemalja (vidjeti tablicu): to su Kongo, Gvineja, Indonezija, Jemen, Malavi, Sierra Leone i Tanzanija. Krasno druatvo. No, umjesto spuatanja na toj tablici nudi nam se skok na vrh: kao jedini izlaz sugerira se potpuno napuatanje domae valute, a povratak kuni nitko od vodeih niti ne spominje, premda postoje etablirane tehnike i strategije koje bi se mogle koristiti u ovom procesu. Visoka eurizacija hrvatskog gospodarstva navodi se kao prvi razlog pristupanja euro-zoni. Ionako ve imamo kredite i atednju u eurima, pa ato onda ne bismo i uveli euro. Zapravo je nevjerojatno da imamo tako visoko kapitaliziran bankarski sektor (meu najstabilnijima u Europi!), vrstu valutu, i nisku stopu inflacije (ato su preduvjeti procesa deeurizacije), dok istodobno vodei ovjek sredianje banke izjavljuje kako Hrvatska  nema niata, pa niata ne mo~e ni izgubiti . A zaato bi hrvatski graani trebali po eti atedjeti u kunama kad od guvernera HNB-a, odnosno iz kue koja je zadu~ena uvati ugled domae valute, dobivaju (neistinitu) poruku kako kuna ne vrijedi niata? Osnovni ekonomski razlozi za deeurizaciju su manja osjetljivost na vanjske aokove (sjetimo se  divljanja te aja CHF), manji rizici zbog valutnih neusklaenosti (primanja u kunama, a rate kredita u ne emu drugome), manji kreditni rizici banaka, vea efikasnost monetarne politike (tzv. transmisijskog mehanizma), te manja mogunost dubokih kriza likvidnosti (jer sredianja banka ostaje posljednje uto iate). Valja iskreno priznati kako je put u stranu valutu jednostavan, ali povratak nije (tzv. hysteresis efekt), no nije nemogu. Za takvu strategiju treba postojati usklaen sklop aktivnosti HNB-a, Ministarstva financija, i ostalih klju nih igra a. Zaato onda hrlimo odrei se monetarne suverenosti? Zato ato je to linija manjeg otpora, jednostavniji put, s manje zahtjevnim procesima.  Elegantnije je voziti se u skupim limuzinama, slikati se na meunarodnim skupovima, primati ogromnu plau i pritom odabirati najjednostavnija rjeaenja, nego zaorati duboko i zaprljati ruke. Ukinuti kunu ili ne? Pozitivne strane uvoenja eura: Hrvatska je ve visoko eurizirana i ne bi trebala imati problema s ispunjavanjem Maastrichtskih kriterija. Nestanak troakova  prudencijalne regulacije (smanjenje troakova za HNB). Smanjenje troakova financijskog posredniatva: HNB bi smanjio zahtjeve za obveznim rezervama od banaka, ato bi bankama snizilo tp ` b Z z $⤜|xtxpl|hth (hh^(GhlhJzhf@ h?hihfh+hMhjOhR6hjOh6hC hChC h)=6 hJz6hChC6h4ohRh~` h~`6h~`hR6 h&f6hhM5CJ aJ hh5CJ aJ ) z R!$$$$|,5B:RF$d`a$gd[$d`a$gdR<$d`a$gd&f$d`a$gd&f$68ptvBVXhtv$  48DJVŽŽӹӵӱh&h+h'! h[hP hoJhh'%Vh+7chSBhthR_:h_">* hlh_" hlh=h= h_"h_"h_"hR_:hZ7 ht6hlh (6hlhf69"0LP,NPR&0JLD.0BLlnLNX<ļh]nhh hh+h[hyZh. hBLhBLh\8.hZ7hG&hBLh5Xh&Mh//.hhKhjphR_:hR<h (hth+hbhyhh'! 9  T !R!T!f!z!!!!!!!!!,"4"6"""""""""#T#X#Z##0$T$$$$$$$$$$$$$$$$$ %X%^%Դh"\*hKNh B h*h6hjOhjO6 hjO6 ha6h&fhzhchBIhH)hP h)=h9c0h[hjOh.hh]nhhUhU6hh hR<hU9^%%% &&2&6&L&z&&&&&&&''\'^'l''J(f(l(v(((((((((((((.)0)<)N)f)h)|))))))))),*d*** +:+<+++++伸༱襡ଢ଼hhchhywh4 h;<h;<hP hN*hh#6hch#6hch6hM{hiJKh;<h#h00h1hKNh Bh B6h B>++z,|,P---------..0.B.H.h...d////////////0040r0t000000000t1v111 34455L5d555555566666$7&7(77h$k hWhZLh(bhZLhLhz1hh//.hMH6h {hWh<htht+8hPhWh;<h4h E77<88889v99999 :@:B::;;;<X=`=v=z=====>,>.>>>r?t??????p@@@@@A&A(AFAHA^AlAAAPB~BBBBBBBBȹhUD hGPhKf`hKf`h P3 hGPhGPh h:V hP hP hP hDh]Thp!h<h Bhpchv|h;WhPh {h%hZLh@;>BFCJCxC DPDF(F8FNFPFRFFFFF GHHjIlII"J6JJJJJVKbKdKrKKKL|L~LLMMM NN0NbNzNdPPPPPPPQ0QQRRʿʷʳ埛Γh//.hKh+XhR{hWh2h]Z2hljh:Vh}hh y+ haA`haA`haA`hlhJWh>y h&Mh$khZL=h$khGPh\ hyw hGPhGPh P3:RRRSSSS S*S8S:STSVSnSSSSSST:TFTT"UNUtVV`WWWXXX*XDXFXY&Y|YYYYBZXZ^Z^[t[[[[[F\hJmhXsXhR<hh>y h/hh/hhah G9hshJmhJm5 hJm5hah4=h$kh4h*3haA`hkhp!he7DhF hR{h vVh+XhQ6h//.h+hl3RFVSXXX(X*XFX[Bardhhhhhh"ibi:jjBD$ & Fda$gd&f$d`a$gd&fF\H\\\F]J]]]"^&^6^v^~^^^^^^^^^^___`,`D`T````````a@aBa|aaabbbbbb,cpcndrd~dddd"e6eHeLe\efeleսݽѭhQhQ6h}h#^hQhJhh//.hDw8hShF h,[h_hxhhWJhyMh{MhGJih//.hJm6hJmhR< hR<hR<>legghhh(h6hHhVhjhhhhhhhhhhhhh i"i`ibiti4j6j:jy5 hH5hDh>k"hHh7hQh|hQhBhnhx:roakove i otvorilo mogunost sni~enju kamatnih stopa za kredite poduzeima i graanima (no pitanje je bi li banke usisale ovu mar~u za sebe, ili bi se sni~enje troakova zaista prelilo i na poduzea i graane). Nestanak troakova konverzije (prednost koja se esto precjenjuje, jer je razlika izmeu prodajnog i kupovnog te aja od svih valuta meu najmanjima kod eura). Nestanak te ajnog rizika (takoer diskutabilno, jer je te aj vrlo stabilan ve skoro 20 godina, a dnevne oscilacije EUR/HRK su pet do deset puta manje nego one kod EUR/USD, EUR/JPY, ili EUR/GBP; osim toga mnogi graani zbog kredita u eurima dr~e atednju u eurima, te se tako ograuju od te ajnog rizika). Negativne strane uvoenja eura: Gubitak monetarne suverenosti. Sada su banke u stranom vlasniatvu, a s eurom kao slu~benom valutom i novac bi bio u  stranom vlasniatvu . Hrvatska sredianja banka nije posljednja linija obrane u trenucima krize. Uniformna politika za sve lanice euro-zone koja ne odgovara jednako svim lanicama (neke lanice prosperiraju, neke su u recesiji, a ECB ima jednu te istu kamatnu stopu za sve). Nema mogunosti prilagoavanja te aja, kao izlaza u slu aju nu~de i kao potencijalnog instrumenta pomoi izvoznicima. (Odbojan je i zlonamjeran onaj kvazi-argument  a ato mi to uope imamo za izvoziti? Prvo se izvoznicima onemogui rast politikom jake kune, jer kuna u biti realno neprestano ja a: inflacija konstantno izjeda vrijednost novca uz gotovo fiksan te aj, ato zna i da je realni te aj svakim danom sve nepogodniji za izvoznike, a onda ih se proziva da niata ne izvoze. Te aj nije i ne smije biti jedina poluga rasta gospodarstva, ali te aj jest jedna od poluga, i zaato je se odrei tek tako?) Nee se rijeaiti bitni ekonomski problemi (ogromni porezni teret, pretili administrativno-politi ki aparat koji slu~i prvenstveno uhljebljivanju strana kog kadra, neefikasnost javnih poduzea u kojima se vodee funkcije zauzimaju isklju ivo po strana kom klju u, a gotovo nikad prema kompetencijama, itd.). Jednosmjerna ulica: povratka nema. Iz Europske unije se mo~e izai, ali iz euro-zone ne mo~e. Pitanje lanstva u euro-zoni trebalo bi biti monetarno i makroekonomsko pitanje, a sada je ono prvenstveno politi ko, jer se diskutira o politi koj uniji viaeg stupnja od postojee. Jednostavnijim rije ima: sada se obvezati na pristupanje euro-zoni zna i unaprijed potpisati ugovor u kojemu postoji puno praznih stranica koje e tek kasnije ispisati velike lanice. Viceguverner eake narodne banke Mojmr Hampl opisuje to ovako:  Ne odreuj datum vjen anja ako ne znaa kako e mlada izgledati . Stoga, ako je pitanje eura politi ko, onda bi se o njemu morala povesti politi ka diskusija. Uranjanje u euro zna i i sna~niju integraciju u meunarodne ekonomske tokove, a pritom samo lanice sa sna~nim meunarodnim poduzeima i jakim polo~ajem na globalnom tr~iatu u~ivaju prednosti jedinstvene valute. Zna ajan i nepovratan skok svih cijena prilikom prelaska (vieno u svim zemljama koje su uvele euro). Neke tehnike povratka domaoj valuti Kao klju na aktivnost kod deeurizacije (prema Kokenyne, Ley, Veyrune; IMF WP 188, 2010) navodi se stabilnost te aja i niska inflacija  ato su uvjeti koje Hrvatska ve ispunjava. Ukidanje dr~avnog osiguranja depozita u stranoj valuti. Od 81 dr~ave u svijetu (za koje postoje podaci, prema Demirg-Kunt, Karacaovali, Laeven: Deposit Insurance around the World, 2005.) njih 19 nema osigurane depozite u stranoj valuti, meu kojima su `vicarska i Japan. Viaa stopa obveznih pri uva za depozite u stranoj valuti. Viaa stopa rezervacija i/ili vei ponder rizika za kredite u stranoj valuti, odnosno kredite s valutnom klauzulom. Sni~enje dopuatene razine izlo~enosti prema takvim kreditima. Vezanje financijskih instrumenata uz indeks inflacije, a ne uz te aj strane valute. Razvoj financijskih tr~iata denominiranog u kunama: emitiranje dugoro nih dr~avnih vrijednosnih papira u kunama, usmjerenih na mirovinske fondove i druge investitore. `to misle domai stru njaci? Budui da o temi prelaska na euro ne postoji javna rasprava, za ovu Priliku provedena je anketa domaih akademskih financijskih stru njaka. U anketi je sudjelovalo 8 profesora, 5 docenata i 13 asistenata; ukupno 26 osoba s magisterijem ili doktoratom iz podru ja financija, isklju ivo lanova katedri za financije, i to sa svih Ekonomskih fakulteta u Hrvatskoj. Postavljeno im je sljedee pitanje:  Po Vaaem mialjenju, treba li Hrvatska u initi sve da ato prije uvede euro? . Njih 20 (77%) je odgovorilo  ne . Optimalno valutno podru je Obvezna po etna to ka analize eura kao zajedni ke valute jest teorija optimalnih valutnih podru ja Roberta Mundella iz 1961. za koju je, meu ostalim, dobio Nobelovu nagradu, i koju su razvijali i kasniji autori. Na temelju ove teorije doneseni su Maastrichtski kriteriji. Mundell je rekao da ukoliko se na nekom podru ju ~eli uvesti jedinstvena valuta, onda na tom podru ju trebaju postojati: mobilnost rada - radnik se mo~e bez veih problema prebaciti iz jednog u drugo podru je, mobilnost kapitala, sustav dijeljenja rizika, kao ato je fiskalni sustav preraspodjele novca od viae ka manje razvijenim podru jima, i usklaeni poslovni ciklusi. U nizozemskom gradu Maastrichtu 1992. godine potpisan je ugovor o Europskoj uniji, kojim je utemeljen euro kao valuta, i kojim su utvreni kriteriji koje lanice EU moraju ispuniti kako bi uvele euro. Poznatiji kao Maastrichtski kriteriji, oni su: 1. stopa inflacije koja nije vea za 1,5% od prosje ne stope inflacije kod triju lanica EU koje imaju najni~u stopu inflacije, 2. deficit dr~avnog prora una koji nije vei od 3% BDP-a, 3. javni dug ne prelazi 60% BDP-a, 4. stabilan te aj najmanje dvije godine prije uvoenja eura, 5. prosje ne dugoro ne kamatne stope nisu vee za 2% od prosjeka kamatnih stopa kod triju lanica koje imaju najstabilnije cijene. Ovako pobrojani, Maastrichtski kriteriji ne-ekonomistima vjerojatno djeluju suhoparno. No njihov je smisao osigurati meusobnu usklaenost, odnosno prenijeti u djelo Mundellove kriterije za uspjeanu valutnu uniju. Ideja je bila osigurati podjednake startne pozicije (u temeljnim ekonomskim gabaritima), i onda se nadati da e jedinstvena valuta voditi ka daljnjoj konvergenciji i integraciji, a prije svega ujedna avanju poslovnih ciklusa. Ukoliko je jedna osoba na strogoj dijeti, a druga se priprema za biciklisti ku utrku, one ne trebaju jesti iste obroke. Tako je i s valutom: ako su lanice u neujedna enim poslovnim ciklusima (jedna dr~ava u recesiji, druga prosperira), onda je sredianja banka u problemati nom raskoraku.  O evi euro-valute smatrali su da e se uvoenjem eura ovi ciklusi  ispeglati , i da e euro razrijeaiti problem neusklaenosti ekonomija. Povijest je pokazala kako je euro samo pogoraao i naglasio navedeni problem  daleko od toga da ga je razrijeaio. Kako bi se bolje razumjeli Mundellovi i Maastrichtski kriteriji usporedimo euro-zonu s SAD-om. To je takoer heterogeni sustav koji se sastoji od veeg broja dr~ava, esto vrlo razli itih meu sobom (paralela nije savraena, ali bolja ne postoji). I u SAD-u su dr~ave neujedna ene: neke su razvijenije od drugih, i neke bolje napreduju od drugih. No, kada se u jednoj dr~avi dogodi negativan aok (npr. uragan Katrina, ili krah autoindustrije u Michiganu) radnici se bez veih problema mogu preseliti u drugu, ili barem potra~iti posao u drugoj. Slu~beni jezik je isti, administrativni okvir je usklaen, a sredianja dr~ava (federalna vlada) mo~e bez puno politi ke muke preusmjeriti povean iznos novca poreznih obveznika ondje gdje smatra potrebnim (tzv. fiskalna redistribucija). U euro-zoni nije tako: radnici su manje mobilni (ili je mobilnost ak i zabranjena), radno-zakonodavni okviri se ne podudaraju, a jezici pogotovo. Osobit je problem ato ne postoji zajedni ki porezni sustav, a ni dovoljno solidarnosti, pa svaki euro koji aalje iz Berlina u Atenu Angela Merkel tri puta mora opravdati pred svojim bira kim tijelom. Ovdje je osobito va~no razumjeti politi ku dinamiku ove preraspodjele. Kada ministar Lini novcem poreznih obveznika Republike Hrvatske odlu i spasiti neko poduzee u recimo Istri, mogli bi mu se suprotstaviti politi ari iz drugih regija (zaato ne spaaava poduzea u naaem kraju?). Ovim pritiscima bi se on kao ministar, u principu, mogao oduprijeti zbog snage svog politi kog polo~aja. `to je joa va~nije, on bi odlukom o sanaciji osna~io svoj politi ki polo~aj u Istri. No, kada Merkel aalje novac iz Njema ke u Gr ku ona prete~no samo gubi glasove, jer njeno izborno tijelo nije u Gr koj. Stoga je postojei politi ki sustav euro-zone suprotstavljen ekonomskim paradigmama, pa i euro kao takav vrvi kontroverzama, a ne harmonijom. Posljedi no, kako bi jedinstvena valuta funkcionirala u Europskoj uniji, unija bi morala postati viae nalik Sjedinjenim europskim dr~avama (SED). Sad je jasno, utemeljitelji jedinstvene europske valute (s osobno pro~ivljenim iskustvom II. svj. rata) bili su voeni plemenitom vizijom eura kao politi kog instrumenta trajnog mira u Europi, ali se nisu pridr~avali svih Mundellovih ekonomskih kriterija za uspjeanu valutnu uniju, ato se u krizi pokazalo kao problem. Gdje se u svemu tome nalazi Hrvatska? injenice su sljedee: postojei euro je nestabilan  ili e se raspasti, ili e Europska unija otii u pravcu SED. To ato se Hrvatska unaprijed opredijelila za euro, i ato u Hrvatskoj plan B ne postoji, ne mijenja sudbinu eura kao takvog. Dakle, dva su puta: Hrvatska s eurom koji ide ka kolapsu, i Hrvatska s eurom na putu u SED, ato nalikuje kupnji kue za koju arhitekti joa nisu napravili nacrt. Onda, nije li mudro imati i plan B? Presuda u korist udruge Franak Premda je tek prvostupanjska, i atoata se joa mo~e zbiti, presuda koja je dala za pravo udruzi Franak nasuprot bankarskog konglomerata znakovita je upravo u kontekstu teme ove Prilike. Naime, zaato je uope doalo do brojnih tragi nih pri a graana, koji poslije godina i godina vraanja visokih rata ne samo da nisu otplatili dio svojih kredita, nego imaju joa i viae tereta od onoga u trenutku podizanja? Klju  je u valutnoj klauzuli  najnepotrebnijem instrumentu domaega financijskog sustava. Zaato 'najnepotrebnijem'? Zato ato je kuna izuzetno stabilna joa od uvoenja, ato zna i da su bankama valutne klauzule potrebne otprilike kao i zra ni jastuci biciklu. Prosje ne dnevne oscilacije te aja kune i eura su etiri puta manje nego u odnosu funte i eura, pet puta manje nego u odnosu dolara i eura, i aest puta manje nego u odnosu jena i eura. No, kuna se vrsto vezala uz euro, dok je klauzula vezanja uz avicarski franak bila apekulacija banaka (ne graana!), jer su banke financijski eksperti (a ne graani) koje nisu mogle predvidjeti to no kretanje te aja, ali su du~ne i opisu posla im stoji upravljanje te ajnim rizicima. Banke su se zadu~ivale u francima u inozemstvu (jer malo tko ovdje atedi u francima), i uz mar~u ih plasirale kao kredite u tuzemstvu. Kupi jeftino, prodaj skupo. Pritom su sve te ajne rizike svalile na drugu ugovornu stranu: na potpis su davale ugovore koje one same nikada ne bi potpisale. Ponovimo: banka nikada, ali nikada ne bi potpisala ugovor u kojemu je druga strana na nju svalila sve rizike. Ovako su banke dopustile da im se te ajni rizici pretvore u kreditne rizike, ato e rei da nisu dobro obavljale posao za koji su ovlaatene, a pri tome je i njihov nadzornik (HNB) zaspao. Naravno, sve to destabilizira financijski sustav, a zastupnici interesa banaka pritom dijaboli no argumentiraju: ako presuda destabilizira banke, i vaai depoziti e biti nestabilni! Indeks koriatenja strane valute (0 = min., 25 = maks.)Dr~aveVRLO VISOK25Ekvador22Bolivija21Urugvaj20Argentina19Bugarska17Laos, Nikaragva16Angola, Peru15Kambod~a, Paragvaj14Gvineja Bisau, Libanon, Mozambik, ZambijaVISOK13Bosna i Hercegovina, Gana, Honduras, Jordan, Tad~ikistan, Turska12Kongo, Gvineja, Indonezija, Jemen, Malavi, Sierra Leone, Tanzanija, Hrvatska 11Kirgistan, Mongolija, Rusija, Vijetnam10Bahrain, Obala Bjelokosti, Jamajka, Moldavija, Filipini9Armenija, Bjelorusija, Kostarika, Salvador, Estonija, Gruzija, Maarska, Pakistan, Tajland, Turkmenistan, UgandaUMJEREN8Egipat, Izrael, Latvija, Litva, Makedonija, Papua Nova Gvineja, Rumunjska, Ukrajina7Brazil, ile, eaka, Gvatemala, Haiti, Hong Kong, Kazahstan, Malezija, Slova ka6Azerbajd~an, Mauricijus, Poljska, Trinidad i Tobago, Ujed. Arapski Emirati, Venezuela5Albanija, Kolumbija, Meksiko, Uzbekistan4Saudijska Arabija, Slovenija, Ju~na KorejaNIZAK3Kuvajt2Kina, Fid~i, Singapur, Ju~noafri ka Republika1Tajvan0OmanIzvor: C. Reinhart, K. Rogoff, M. Savastano: Addicted to dollars, NBER WP 10015, 2003.     PAGE  PAGE 1 Tlˆƈ܈ވZdމ$>@BD‹ċ(*,.ҍΎz|܏$dlFHn@HN𼸼𼡼hoth}hr$6h&qhr$6h?q h}hr$hBh3ahPhChCh Th:+h+ hoh` hmV8h}ph`hch% h0^:,Ntԝ:\С2ڣ$ & Fda$gd3 $d`a$gd3 $da$gdXsX$ & Fda$gdv0$ & Fda$gdCm$ & Fda$gd&fNP“ғޓ"$0^bpznprtv̖`frLNP™PR FXͯɫͧh#'BhNhHh"0 hCmhCm hCmhl*hl*hxhIychCmhr$hcfhkh=h?qhoR hKhKhKhlqhah`@ԝ0BDLN\^`ftxX\^؟^&*bdV(.04:XhthK h[[h[[h[[h:)9hot5 hwhothRhothh[[5 h[[5h4*^h3 6 hdfh3 h @hH h h3 h3 h3 5hahXsXhv0h^hCm6ڣ(*dbdfbp$ & F d^a$gd:$d`a$gd3 $d`a$gdu$d`a$gd[[$d^a$gd @$ & Fda$gd @X\bdfʩԩ֩ $&Ȫ&BF̫pԳ@,@Z@FƷ 0246Z\fƸ׼ߨߤߠ߰߰ߜ߸߸hothh`Qh%AhrVhhU^hkghQk hQkhQkh1@h*h9hv0hxh3 ho1h @ h3 5 h[[5h~h[[ hfrh[[=TβԳhjlR $d$Ifa$gd$d`a$gdx$d`a$gdu$d`a$gd3 &(Rp4:FH<Jʼڼn@ Z8tPRT2t2$ܴܰhAD#hKhHhs6hsh}Bh*hfh|A,hdhhxhfhU^h1@hwhrVhhothkgho1E$02R"8ffhjl^`.08:JLNPRNT",8RFdzÿû÷h0h<; hzfhzfh(Yhzfh&hch4h4h05 h5h4h45hQkh(hS8hoth]hxhKhfhd@ ">LZl|2&HPZnz46JLܽܽܽܶܶܯhfjhfU hCmhXsX hXsXh3JhDhlah:8(hh3J5ha h3Jh3Jh3J h//.h3J h3 5hh4h(Yhch<;@06Fsss$d$Ifa$gd{kd$$Ifl00 %  t0d&644 laytFHJPbm\\\$d$Ifa$gdkd$$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 laytbdfl|o^^^$d$Ifa$gdkdH$$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 layt|~o^^^$d$Ifa$gdkd$$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 layto^^^$d$Ifa$gdkd$$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 laytm\\\$d$Ifa$gdkd%$$Ifl4@F0 %CY t0d&6    44 layto^^^$d$Ifa$gdkd$$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 layt4o^^^$d$Ifa$gdkdg$$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 layt468>o^^^$d$Ifa$gdkd$$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 layt(o^^^$d$Ifa$gdkd$$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 layt(*,2o^^^$d$Ifa$gdkdR$$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 layt&o^^^$d$Ifa$gdkd$$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 layt&(*0o^^^$d$Ifa$gdkd$$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 layto^^^$d$Ifa$gdkd=$$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 laytHo^^^$d$Ifa$gdkd$$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 laytHJLPo^^^$d$Ifa$gdkd $$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 layto^^^$d$Ifa$gdkd6 $$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 layto^^^$d$Ifa$gdkd $$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 layt\o^^^$d$Ifa$gdkdt $$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 layt\^jn|o^^^$d$Ifa$gdkd $$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 layt|~o^^^$d$Ifa$gdkd $$Ifl4F0 %CY t0d&6    44 layto^^^$d$Ifa$gdkdm $$Ifl4F0 % CY t0d&6    44 layto^^^$d$Ifa$gdkd $$Ifl4F0 % CY t0d&6    44 layt o^$d$Ifa$gdHkd$$Ifl4F0 % CY t0d&6    44 laytzx &`#$gd{ $da$gdXsXjkdX$$Ifl%d& t0d&644 layt  hCmhXsXhp0JmHnHuh4b h4b0Jjh4b0JUhfjhfU $da$gdXsX &`#$gd{21h:p6. A!"#$n% $$If!vh#v #v:V l t0d&6,5 5/ yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5/ yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4@ t0d&6+,5C5Y5yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5/ yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5/ yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5/ yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5/ yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5/ yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5/ yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5yt$$If!vh#vC#vY#v:V l4 t0d&6+,5C5Y5/ yt$$If!vh#vd&:V l t0d&65d&/ ytj 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J Normal dCJ_HaJmHsHtH DA`D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List 4 @4 YFooter  p#.)@. Y Page Number4U`4 Y Hyperlink >*pht#t XsX Table Grid7:V0 dFV`1F 4FollowedHyperlink >*B* phPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] c6 $$$'$^%+7BRF\leTNX$689:;<=>?ABvxy{}~RFڣFb|4(&H\|7@wz|  '!!8@0(  B S  ?F2Gc:GcC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter 1. stopa ProductIDJOPXgnox1:&amw   * OYl!t!u!}!!!&&&&((U+a+,,..1166;;;;===>> > >>>>>>? ? ????'?-?.?1?D'DDDDDNFYFGGHHvIILLLL?NFNbNkNPPRR^UiU[[d_h_```a5b9bobybuc}cccccccccccccccccccccccc IJxz01\_lm() ^bop=> !()%% ( ((("(#()),,8.9.v0|0000011f1g122U3V344441525{5|5.6/68899: :l<m<@=A=====>>????~@@@@yA{AAAtCuCCCCC=E>EEEEEFF9F:F1G2GGGGGHHLHMHHHLLGPHPUUWWWW[[0_4_j_k_q_s_}_~________________________________```.`0`5`6`8`9`y`|`~``````````5a8aaaaa b b]b`bbbbbcccc#c&cUcXc`cccickcccccccccccccWWWWXXYY[[2[9[c[c[[[,\,\P][]]]^^^^^^^^^^^_ _ _ ___$_0_0_2_2_ccccccccccWWWWXXYY[[2[9[c[c[[[,\,\P][]]]^^^^^^^^^^^_ _ _ ___$_0_0_2_2_cccccccIH!j BZ"hVBh^`OJQJo(hHhee^e`OJQJ^Jo(hHoh5 5 ^5 `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhuu^u`OJQJo(hHhEE^E`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhee^e`OJQJ^Jo(hHoh5 5 ^5 `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhuu^u`OJQJo(hHhEE^E`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhee^e`OJQJ^Jo(hHoh5 5 ^5 `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhuu^u`OJQJo(hHhEE^E`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHIHj "hV62K{Mv|cexo14Ra:+&M&*df>yP # % h ` 3 C #_cs'bf(bB(fJmF n[[cP0^M{2Iq!2S8/p!Kpv'! + f@ _">k"Q#7#AD#K#.%G&_& (:8(N*"\* y+,,|A,//.\8.">./"0009c0v0]Z2*33 P34MH6Z7t+8J8V8mV8Dw8> 9:)9 G9R_:<;;<)=ZL=g>1@*O@%A BB#'B}BCCCCe7DFDUD^(GMH3JoJbJKiJKBLZLMyQMqMyMNKNjOGPQ`Q7hQoR8U'%V vV+XXsX*ZKZ[#^4*^~`aA`Kf`a>3a4b+7cMcIyc|df&fcfJ`gkg"h*hdhGJi@jljakk$kQkXTklCm]n'o4o6o}pqlqY q&q?qfrtWu)@vwywywJz { |'G|}m]^44=`pydS+oJq\]CJWqZ]t(\ 6SB4P ,[Dw} R</hzk,c16{4=Kzf2x+?D5X}>YU^R<bJoo H)\Z%7Z6@;4Pij{,CyZfgWJsL.tz:Q6K!+lbRW9la[-{Hh l*(Y+]TIxz1uxfcyP a:V;Wut=~0 \ @HiH8xaR{ TdHDJLNTZ\^`bhjUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@Calibri?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"1\'\'T2T24cc JQHP  $PGP2!xx EU nije isto sto i euroEuro ili kuna? Pitanje valute euro;eu;kunasajterDomagoj Sajter   Oh+'0 (4 T ` lxEU nije isto sto i euro Euro ili kuna? Pitanje valutesajtereuro;eu;kunaNormalDomagoj Sajter2Microsoft Office Word@F#@ zϧ@ zϧT՜.+,0 hp|  2c  TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FhϧData 1Table9WordDocument46SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q