Naslov
Homo sapiensi u muzejskom prostoru : utjecaj neuroznanstvenog parametra N400 na recepciju apstraktne umjetnosti
(Homo Sapiens in the museum space: influence of the neuroscientific parameter N400 to the reception of the abstract art.)

Autori
Lah, Nataša ; Milčić Ana-Maria

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
I. Teorijski dijalozi, međunarodni znanstveni skup Katedre za teoriju umjetnosti OPU, FFRI / - , 2013

Skup
Recepcija vizualne umjetnosti

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 18.03.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
neuroznanstveni parametar N400; neuroestetika; recepcija apstraktne umjetnosti; vizualni primitivi; reduktivnost
(neuro scientific parameter N400; neuroesthetics; reception of the abstract art; visual primitives; reductivity)

Sažetak
N400 je komponenta EEG signala i kao negativna amplituda se pojavljuje oko 400 milisekundi nakon određenih podražaja, pokazujući normalne reakcije mozga na njih bilo da su oni kognitivni ili osjetilni poput govora, slika, mirisa… ; te za recipijenta imaju, (ili potencijalno imaju) značenja ili smisla. N400 je time povezan s aktivacijom recepcije, odnosno, indikator je procesa u kojemu se značenja primljenih podražaja integriraju u kontekst semantičke memorije. Njemački neuroznanstvenici, na čelu sa Reinardom Pietrowskym, nakon niza provedenih mjerenja moždanih reakcija tijekom ispitanikova promatranja umjetničkih slika, došli su do zaključka da nas upravo apstraktna umjetnost može dovesti do boljeg razumijevanja funkcioniranja mozga. Na tim se temeljima formira neuroestetika, pobijajući do sada prihvaćene pristupe kada je o recepciji umjetnosti riječ (Hideaki Kawabata, Semir Zeki: Neural Correlates of Beauty, 2004. ; V.S. Ramachandran and William Hirstein: The Science of Art. A Neurological Theory of Aesthetic Experience, 1999.). Osnovni prigovori povijesno umjetničkim i teorijskim stajalištima se temelje na dominaciji konceptualne interpretacije, nad perceptivnim i emocionalnim doživljajima recipijenta ; prigovara se i gledanju slika kao da su tekstovi, značajni samo u kulturnom kontekstu ; kao i zanemarivanju emocija u povijesti i teoriji umjetnosti kasnog 20. st (David Freedberg, Vittorio Gallese: Motion, emotion and empathy in esthetic experience, 2007.). Prigovor povijesti umjetnosti tezama neuroestetičara, s druge strane, (Albert A. Salah, en. 2) temelji se na reduktivnosti predloženih metoda koje isključuju značaj kulturalne i društvene dimenzije, oslanjajući se uglavnom na hijerarhiju vizualnih primitiva (unificiranost boja, simetrije, linija i kutova, koji snažnije aktiviraju hijerarhijski niže procese vizualnog mozga).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA