Pregled bibliografske jedinice broj: 640238
Odnos svjetovnoga biskupijskoga klera prema franjevcima u istočnoj Slavoniji i Srijemu u prvim desetljećima 18. stoljeća
Odnos svjetovnoga biskupijskoga klera prema franjevcima u istočnoj Slavoniji i Srijemu u prvim desetljećima 18. stoljeća // Zbornik o fra Antunu Bačiću (Radovi znanstvenog skupa) / Melnik, Tatjana (ur.).
Slavonski Brod : Našice: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje ; Zavičajni muzej Našice : Župa sv. Antuna Padovanskog Našice ; Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu, 2013. str. 47-60
CROSBI ID: 640238 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos svjetovnoga biskupijskoga klera prema franjevcima u istočnoj Slavoniji i Srijemu u prvim desetljećima 18. stoljeća
(Relations of Secular Glergy to the Franciscans in Eastern Slavonia and Syrmia in the First Decadest of the 18th Century)
Autori
Božić Bogović, Dubravka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zbornik o fra Antunu Bačiću (Radovi znanstvenog skupa)
Urednik/ci
Melnik, Tatjana
Izdavač
Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje ; Zavičajni muzej Našice : Župa sv. Antuna Padovanskog Našice ; Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu
Grad
Slavonski Brod : Našice
Godina
2013
Raspon stranica
47-60
ISBN
978-953-6659-71-5
Ključne riječi
svjetovno svećenstvo, biskup, franjevci, Bosna Srebrena, 18. stoljeće, istočna Slavonija i Srijem
(secular clergy, bishop, Franciscans, Bosna Argentina, 18th century, eastern Slavonia and Syrmia)
Sažetak
Početkom 18. stoljeća, nakon sklapanja Karlovačkoga mira (1699.), bili su stvoreni uvjeti da se u novooslobođenim područjima istočne Slavonije i Srijema pristupi obnovi redovite crkvene organizacije Katoličke crkve. Još je Tridentski koncil (1545.-1563.) stavio naglasak na davanje prednosti u upravljanju župama svjetovnom biskupijskom svećenstvu, na discipliniranje redovničkih zajednica, jačanje uloge biskupa te naglašavanje poslušnosti klera. Međutim, zbog posebnoga položaja u kojemu se Katolička crkva nalazila tijekom osmanske vladavine, župna organizacija i dušobrižništvo gotovo su u potpunosti bili u rukama franjevaca provincije Bosne Srebrene. Takve su se okolnosti zadržale i tijekom prvih desetljeća 18. stoljeća te su franjevci i nadalje ostali gotovo jedini dušobrižnici. Ova praktična činjenica kao i franjevačko iskustvo, dobro poznavanje lokalnih prilika, omiljenost u narodu, povlastice koje su od ranije uživali i na koje su se pozivali, činili su teško premostive prepreke namjerama biskupâ da upravljanje župama predaju svjetovnome svećenstvu. Napetost koja je proizlazila iz spomenutih okolnosti povremeno je dovodila do manje ili više oštrih nesuglasica i sukoba između biskupâ i franjevaca te nižega svjetovnoga svećenstva i franjevaca. Slični problemi javili su se i postojali još u vrijeme osmanske vlasti ali su u prvim desetljećima nakon oslobođenja poprimili novo značenje vezano uz stvarnu promjenu okolnosti u kojima je djelovala Katolička crkva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
