Naslov
Društvene i gospodarske prilike njemačkog stanovništva u Osijeku i okolici potkraj 18. stoljeća
(Social and economic circumstances of the German population in Osijek and its surroundings in the late 18 century)

Autori
Božić Bogović, Dubravka

Izvornik
Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice ... (1331-7172) 17 (2010); 247-266

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izlaganje sa znanstvenog skupa, ostalo

Ključne riječi
njemačko stanovništvo; društvena povijest; ekonomske prilike; Osijek; 18. stoljeće
(German population; social history; economic curcumstances; Osijek; 18th century)

Sažetak
Rad prikazuje društvene i gospodarske prilike njemačkog stanovništva potkraj 18. stoljeća u pet naselja osječkoga kotara, odnosno u Gornjem, Nutarnjem i Donjem Osijeku, gdje su živjeli s pripadnicima drugih narodnosti, te u Sarvašu, Kravicama i Njemačkoj Retfali što su bila čisto njemačka naselja. Doseljavanje njemačkog stanovništva u ova naselja bilo je sastavni dio migracijskih procesa koji su bili pokrenuti tijekom Bečkoga rata krajem 17. stoljeća te su ostali trajno obilježje u Slavoniji tijekom 18. stoljeća, prije svega u smislu neprekidnog dotoka novog stanovništva što su, u određenoj mjeri, sustavno poticale i državne vlasti. Analiza i interpretacija podataka utemeljeni su na podacima iz Popisa osječkog kotara 1786. godine koji je bio sačinjen u svrhu prikupljanja podataka i stjecanje uvida u stanje područja što je trebalo poslužiti provedbi upravnih reformi Josipa II. Rad se osvrće na broj i vjersku strukturu njemačkog stanovništva i, mada nije moguće utvrditi njihov točan broj, na osnovu podataka utvrđuje da su svi popisani Nijemci bili katolici. Uz osvrt na opće životne uvjete i na strukturu poljoprivredne i stočarske djelatnosti te poreze i davanja, podaci popisa također ukazuju na činjenicu da su većinu radnog stanovništa u cijelom kotaru, pa i naseljima koja su nastanjivali Nijemci, činili seljaci, čak i u naseljima gradskoga tipa. Poljoprivredna djelatnost bila je relativno nerazvijena te usmjerena uglavnom na namirivanje davanja i za vlastite potrebe, a po pitanju stočarstva njemačko je stanovništvo prednost davalo uzgoju konja, volova i krava. Obrtnika i trgovaca bilo je najviše u osječkim gradskim općinama dok im je broj u ostalim naseljima bio zanemariv. Kao iznimka se, ipak, isticala Njemačka Retfala koja je za seosko naselje imala neuobičajeno velik broj obrtnika, njih čak dvanaest. Obrtnici i trgovci njemačkog podrijetla dolazili su iz najrazličitijih krajeva pod vlašću Habsburgovaca, ali su poneki bili i starosjedioci. Njihov standard uglavnom je bio osrednji, a djelatnost ograničena na područje kotara. Općenito, može se zaključiti da se gospodarski i društveni status njemačkog stanovništva osječkoga kotara nije u bitnome razlikovao od stanovnika drugih narodnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA