Naslov
Struktura stanovništva Srijema prema vjeroispovijesti u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća na osnovu podataka kanonskih vizitacija
(The Population of Srijem According to Confessional Structure in the Second Half of Eighteen and at the Beginning of the Nineteen Century, Based on the Data from Canonical Visitations)

Autori
Božić Bogović, Dubravka

Izvornik
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1330-7134) 27 (2009); 229-291

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Srijem; kanonske vizitacije; biskupija; župa; katolici; pravoslavni; kalvini; vjerska i demografska struktura
(Srijem; canonical visitations; diocese; parish; Catolics; Orthodox; Calvinists; confessional and demographic structure)

Sažetak
Austrijsko-turski ratovi potkraj 17. i početkom 18. stoljeća, doveli su do promjena državnih granica uslijed kojih se Srijem našao u sastavu Habsburške Monarhije, ali su izazvali i stradanja i migracije stanovništva, što je dovelo do značajnih demografskih promjena. Od sredine tridesetih godina 18. stoljeća, može se pratiti dinamičan demografski oporavak cijeloga Srijema. U konfesionalno-demografskom pogledu, zanimljivost Srijema osobito je izražena u njegovoj vjerskoj nehomogenosti. Koristeći metode historijske demografije te statističke metode i tehnike pri analizi podataka kanonskih vizitacija za područje Srijema, za promatrano je razdoblje utvrđen broj i kretanje broja pripadnika pojedinih vjerskih zajednica, njihov prostorni raspored, analizirana je župna struktura i njezine promjene te utvrđene sličnosti i razlike u vjerskoj strukturi na područjima Srijemske i Pečuške biskupije te pojedinih župa u njihovom sastavu. Utvrđeno je da se tijekom druge polovice 18. stoljeća broj katolika u cijelome Srijemu povećao za oko 314%, od toga nešto manje (230%) u istočnom, a više u zapadnome Srijemu (360%) koji je, prostorno veći, ujedno imao i veći broj župa i naselja, te je u broju katoličkog stanovništva sredinom 18. stoljeća sudjelovao sa oko 63%, da bi se početkom 19. stoljeća taj udio povećao na oko 73%. U istočnome Srijemu pravoslavno je stanovništvo bilo u većini, čineći oko 60% ukupnoga stanovništva. Takvo se stanje može primijetiti i na razini župa od kojih je polovica imala pravoslavnu većinu, dok su u ostalima (osim Petrovaradina i Hrtkovaca) činili znatan udio u ukupnom broju stanovnika. Zapadni je Srijem imao većinsko katoličko stanovništvo (oko 60%) te veći broj župa u kojima je živjelo samo katoličko stanovništvo ili tek poneka pravoslavna obitelj, a u njemu se nalazila i jedina homogenija i brojčano veća kalvinska zajednica u Srijemu, ona u Tordincima. Povećanje broja stanovnika katoličke vjeroispovijesti bilo je, od strane crkvenih i državnih vlasti, praćeno racionalizacijom organizacije župa, a odnosi među različitim konfesijama bili su predmet zanimanja kako biskupijskoga vrha, tako i župnika koji su nudili najrazličitija rješenja za konkretne probleme međuvjerskih odnosa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA