Naslov
Bosanska ili Đakovačka i Srijemska biskupija od Bečkoga rata do Požarevačkog mira (1683.-1718.)
(Diocese of Bosnia or Đakovo and Diocese of Syrmia from the Vienna War to the Požarevac Peace (1683-1718))

Autori
Dubravka Božić Bogović

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.07

Godina
2009

Stranica
344

Mentor
Roksandić, Drago

Ključne riječi
Bosanska ili Đakovačka biskupija; Srijemska biskupija; katolicizam; Kongregacija za širenje vjere; Bečki dvor; biskupi; niže svećenstvo; vjerska struktura stanovništva; vjerska praksa; narodna pobožnost
(Diocese of Bosnia or Đakovo; Diocese of Syrmia; Catholicism; Congregation for the Propagation of Faith (Congregatio de Propaganda Fide); Viennese Court; bishops; lower clergy; religious structure of the population; religious practice; folk piety.)

Sažetak
S obzirom da su se u istočnoj Slavoniji i Srijemu u razdoblju od Bečkoga rata do Požarevačkoga mira (1683.-1718.) dogodile značajne političke i društvene promjene kojima je bila zahvaćena i Katolička crkva, u radu se u sinkronijsko-dijakronijskom presjeku nastoji istražiti organizaciju i obilježja vjerskoga života katolika na svim razinama. Na taj se način, uz oslonac na teorijske postavke "nove vjerske povijesti", ali i kulturne historije, historijske antropologije, historijske konfesionalne demografije i sociologije religije, nastoji proširiti postojeće spoznaje i pridonijeti boljem poznavanju složenog vjerskog fenomena. Oslobađanjem Slavonije i Srijema od osmanske vlasti i njihovim ulaskom u sastav Habsburške Monarhije, nametnula se potreba (re)organizacije institucija Katoličke crkve u skladu s novonastalim okolnostima. Uspostava stalne crkvene organizacije bila je obilježena borbom za granice biskupija i jurisdikcije biskupa te borbom za upravljanje župama koja se vodila između franjevaca i svjetovnoga klera. Kao najveći problemi u organizaciji vjerskoga života, posebice u Srijemskoj biskupiji, pokazali su se nepoštivanje obveze biskupa da borave u svojoj biskupiji te teške materijalne prilike u kojima se Crkva nalazila. Ratna razaranja tijekom Bečkoga rata (1683.-1699.) i pomicanje državnih granica ostavili su značajne posljedice na vjersku strukturu stanovništva. Na području Bosanske ili Đakovačke biskupije većinu stanovnika činili su katolici starosjedioci, dok je za Srijem karakterističan značajan udio pravoslavnog stanovništva. Postojanje različitih vjerskih zajednica na relativno malom prostoru u značajnoj je mjeri obilježilo sveukupan vjerski život, a odnosi među različitim vjerskim zajednicama nisu uvijek nosili osobine mirnoga suživota. Organizacija crkvenoga i vjerskoga života u ratno se vrijeme odvijala u iznimno teškim uvjetima, a problemi kao što su nedovoljan broj svećenika ili loše stanje sakralnih objekata nisu u potpunosti uklonjeni ni u prvim desetljećima nakon sklapanja Karlovačkoga mira. Ipak, vjerski je život svoju vitalnost pokazao i u najtežim okolnostima, a nakon ustaljivanja prilika može se pratiti njegovo oživljavanje i oblikovanje u skladu s crkvenim propisima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA