Naslov
Kiborgoetika - presjecište ili poveznica bioetike i tehnoetike
(Cyborgoethic - intersection or link between bioethics and technoethics)

Autori
Greguric, Ivana ; Čatić Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
9. lošinjski dani bioetike / Jurić, Hrvoje - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2010

Skup
9. lošinjski dani bioetike

Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 17.05.2010. - 19.05.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
kiborgoetika; tehnoetia
(cyborgoethic; technoethic)

Sažetak
Homo sapiens suočen je sa sve snažnijom kiborgizacijom pa se postupno pretvara u homo kiborga. Pritom se kiborgizacijom – ugradnjom umjetnih dijelova u ljudsko biće, nastoje ostvariti dva temeljna cilja: zamijeniti izgubljene funkcije ljudskog bića (kiborzi 1. i 2. skupine) ili dodavanje ljudskom biću funkcija koje izvorno ne posjeduje (kiborzi 3. i 4. skupine). Sve usavršenija i rasprostranjenija kiborgizacija posljedica je nekoliko trendova. Osnovni trend je sve tješnja povezanost i isprepletenost biotehnike, umjetne tehnike živoga i tehnike neživoga, te razvoj tehnike neživoga koji se očituje u dva važna područja. To su: razvoj novih materijala i razvoj elektronike (npr. čipovi). Taj razvoj nužno upućuje na potrebu izrade sveobuhvatnog pregleda ponajprije etičkih implikacija razvoja umjetne tehnike (živoga i neživoga) na suvremeno postmoderno doba. Prvenstveno, potrebito je definirati ciljeve kiborgoetike kao medicinsko-tehničke etike obilježene sve većom isprepletenošću prirodne i umjetne tehnike. Kao presudno etičko i ontološko pitanje današnjeg čovjeka nameće se pitanje o njegovu centru odlučivanja. Je li to još uvijek ljudski mozak nastao rođenjem ljudskog bića ili će to biti umjetni mozak ugrađen u to kiborgizirano biće? Želi li se stvoriti bića koja će sama sebe reproducirati, i pri tome im dati neograničenu moć koja može uništiti sve što je čovječanstvo do sada stvorilo? U kojoj je mjeri čovječanstvo spremno ugradnjom sada nepostojećih funkcija, uključivo umjetnog mozga, dovesti u pitanje svoju ljudsku prirodu samo da bi postalo stvarateljem, ne pitajući se ne će li time od vladara postati podanikom? To su neka od pitanja na koja ćemo tražiti odgovor u izlaganju. Osobito je važan izbor smjera, smjera jasno definiranih ciljeva i etičkih vrijednosti, tzv. etičko-tehnički smjer ili smjer neprestane izgradnje i nadogradnje koja perpetuira u vladanje nad humanim, tzv. tehničko-neetički smjer. Zato su kiborgoetička pitanja locus i uporište ljudskog nasuprot posthumanog razvoja u ovom dijelu Univerzuma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA