Pregled bibliografske jedinice broj: 639845
Kiborgizacija u sportu – stvaranje tijela bez granica u doba transhumanizma
Kiborgizacija u sportu – stvaranje tijela bez granica u doba transhumanizma // Metodički ogledi, 19 (2012), 35; 95-111 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 639845 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kiborgizacija u sportu – stvaranje tijela bez granica u doba transhumanizma
(Cyborgization in sport - creating the boundaryless body in the age of transhumanism)
Autori
Greguric, Ivana
Izvornik
Metodički ogledi (0353-765X) 19
(2012), 35;
95-111
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
etika; kiborg; poboljšanje; prirodno tijelo; sport; transhumanizam
(ethics; cyborg; enhancement; natural body; sport; transhumanism)
Sažetak
Kiborgiziranje prirodnoga tijela omogućeno je novim tehnikama, koje su s jedne strane pružile mogućnost invalidnim osobama da sudjeluju na sportskim priredbama i da se natječu sa zdravim sportašima, dok je s druge strane dana mogućnost stvaranja poboljšanog čovjeka (s boljim fizičkim i psihičkim sposobnostima) koji također želi biti dio tog spektakla. Slučaj kiborgiziranog atletičara Oscara Pistoriusa potaknuo je brojna etička pitanja vezana uz poboljšanje i stvaranje umjetnih dijelova tijela i izazvao brojne kontroverze u svijetu sporta. Članak je podijeljen u četiri problemske cjeline. Prvi dio prikazuje osnovni uvid u kiborgizaciju ljudskoga tijela i želju za stvaranjem jačeg, bržeg i otpornijeg ljudskog tijela. Drugi dio razmatra mogućnosti koje pruža kiborgizacija u sportu navodeći slučaj Oscara Pistoriusa, invalida s amputiranim nogama koje su nadomještene umjetnim protetskim nogama. Analizom raznih mogućnosti koje se otvaraju u ovoj sferi, javiti će se i potreba stvaranja svojevrsne distinkcije između kiborg- atletičara i prirodnih atletičara. Treći dio razmatra do koje mjere je moralno i legalno opravdano poboljšati nesavršeno ljudsko tijelo i kada to poboljšanje dovodi do etičkih dilema u sportu, kao što je to kod slučaja Pistorius. Četvrti dio propituje stvara li se »umjetne« pobjednike, kako postići pravednost u natjecanju između prirodnih i »kiborgiziranih « sportaša, te jesu li se oni uopće smjeli međusobno natjecati. Osnovna etička dilema u sportu je do koje se mjere smije zadirati u ljudsko tijelo kako bi mu se pružila pomoć vraćanjem izgubljenih funkcija, a da se istovremeno bitno ne promijeni njegovu prirodnost različitim oblicima umjetnog poboljšanja i dodavanjem funkcija koje tijelo izvorno ne posjeduje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb