Naslov
Ivana Šainović, magistrica geodezije
(Ivana Šainović, Master of Science)

Autori
Bačić, Željko

Izvornik
Kartografijografija i informacije (1333-896X) 6 (2007), 7; 90-93

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, vijest, ostalo

Ključne riječi
Ivana Šainović; magisterij; geodezija
(Ivana Šainović; master of science; geodesy)

Sažetak
Ivana Šainović stekla je 12. rujna 2006. godine naslov Master of Science with major in Built Environment specialised in Land Management na Kraljevskom tehničkom sveučilištu (KTH) u Stockholmu (Švedska), obranivši magistarski rad pod nazivom Development of NSDI in nonstandard environment, Croatia as case study (Razvoj NIPP-a u nestandardnom okruženju, analiza hrvatskog slučaja). Rad je izrađen pod mentorstvom prof. dr. Željka Bačića i univ. lect. Leifa Eidenstedta, a u povjerenstvu za ocjenu i obranu rada bio je i prof. dr. Hans Mattson. Agencija za znanost i visoko obrazovanje RH donijela je rješenje 27.02.2007. kojim je dobivena diploma izjednačena u Republici Hrvatskoj u pravima s diplomom diplomskog sveučilišnog studija čijim se završetkom stječe naziv magistar (mag.) geodezije. Ivana Šainović rođena je 4. kolovoza 1977. godine u Karlovcu, gdje je završila osnovnu i glazbenu školu te opću gimnaziju. Godine 1995. upisuje se na Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija sudjelovala je u GPS kampanjama i bila aktivna članica volonterske studentske udruge IAESTE za razmjenu studenata tehničkih znanosti, gdje je radila kao voditeljica radne grupe za marketing, uvodeći geodetsku struku u program razmjene. U listopadu 2001. odlazi na dvomjesečnu stručnu praksu na Tehničko sveučilište u Münchenu, na Katedru za geodeziju (Munich Technical University, Chair of Geodesy), gdje radi na stručnom projektu iz područja inženjerske geodezije. Diplomirala je 2002. godine ocjenom izvrstan (5) na usmjerenju za satelitsku i fizikalnu geodeziju, pod mentorstvom profesora Damira Medaka na temu GeoVRML – Virtualna realnost georeferenciranih podataka. Nakon diplomiranja odlazi na dvomjesečnu studentsku praksu na Tehničko sveučilište u Helsinkiju, Finska, na Katedru za fotogrametriju i daljinska istraživanja (Helsinki Technincal University, Chair of Photogrammetry and Remote Sensing) radeći na stručnom projektu iz daljinskih istraživanja. Zapošljava se u privatnoj tvrtki Geodis, no ubrzo prelazi u Državnu geodetsku upravu (DGU), gdje radi na poslovima organizacije i promoviranja geodetske struke te u organizaciji međunarodnog simpozija ISPRS-a Geoinformacije u primjeni 2003. godine u Zagrebu. Potom odlazi na magisterij na Kraljevsko tehničko sveučilište u Stockholmu iz područja zemljišne uprave (Land management). Nakon povratka u Zagreb radi u DGU na projektima organizacije i strategijskog upravljanja. Također je voditeljica potprojekta izgradnje kapaciteta u okviru treće faze Projekta izgradnje kapaciteta, koji DGU provodi sa SIDA-om (Capacity building project, phase III, Swedish International Development Agency) te sudjeluje u projektima koje DGU provodi sa Europske unijom i programom PHARE. Do sada je kao autorica i koautorica objavila dva stručna rada u kongresnim publikacijama (ISPRS –Istanbul 2003 i FIG- Minhen 2006) i nekoliko radova u domaćim časopisima. Magistarski rad sadrži 96 stranica formata A4, 13 slika, 24 stranice priloga, popis literature sa 62 naslova i nizom web izvora. Rad je pisan na engleskom jeziku i podijeljen u devet poglavlja: 1. Uvod 2. NIPP (Nacionalna infrastruktura prostornih podataka) – operativna snaga 3. NIPP iz hrvatske perspektive – teorijski pregled 4. Dizajn analize hrvatskog slučaja 5. Odgovori na anketu 6. Daljnja implementacija 7. Zaključak 8. Literatura 9. Prilozi U uvodu je definirano područje istraživanja, koje je obuhvaćeno temom izgradnje NIPP-a. Kompleksnost pojma NIPP i same implementacije pojednostavnjena je i posložena u logičke cjeline. Svrha je ovog rada sustavni pristup temi NIPP-a te njegovoj implementaciji u Hrvatskoj, pregled dosadašnjih aktivnosti na tom području te daljnje preporuke za hrvatski model. Naglašena je važnost NIPP-a, koji bi trebao omogućiti efikasnu izgradnju geoinformacijskih baza podataka i direktnu razmjenu tih podataka između tijela državne uprave, lokalne i regionalne samouprave, javnih sustava i gospodarstva usmjerenih krajnjem korisniku. Drugo poglavlje govori o operativnoj snazi koja je potrebna za implementaciju ideje NIPP-a, objašnjavajući što se podrazumijeva pod pojmom idealnoga NIPP-a. Opisan je općenito pravni okvir vezan uz prostorne podatke te karakteristike standardnih uvjeta, tj. uvjeta u kojima se većina NIPP sustava razvijala u svijetu. Naglasak je na viziji NIPP-a, njegovoj ulozi i značenju kao pokretaču gospodarskog i društvenog razvoja u području prostornih podataka. Treće poglavlje objašnjava teorijsku perspektivu NIPP-a iz hrvatske pozicije. Opisan je proces koji je potreban za uspostavu NIPP-a. Razrađena je ulogu podataka u NIPP-u iz tehničke perspektive te specifična ulogu katastarskih podataka. Nadalje rad detaljnije analizira stvaranje pravnog, institucionalnog i organizacijskoga okvira NIPP-a. Poglavlje sadrži analizu pravnog okvira i nacrta novog prijedloga Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina koji sadrži poglavlje o NIPP-u. Četvrto poglavlje opisuje dizajn analize razmjene prostornih podataka u Hrvatskoj provedene u obliku ankete-upitnika, odaslane prepoznatim suradnicima i korisnicima prostornih podataka. Analiza je provedena na uzorku od 51 odgovora (od 147 odaslanih). Anketa je sadržavala 27 pitanja podijeljenih u četiri cjeline ; o upravljanju prostornim podacima, razvoju usluga i upotrebi standarda, upotrebi i razmjeni podataka te općenito poznavanje NSDI-a i potrebe ispitanika za njim. Peto poglavlje obrađuje odgovore iz ankete, istražujući i povezujući uzroke i posljedice, probleme i preporuke anketiranih ispitanika i dajući zaključke ne osnovi tih rezultata. Istraživanjem je utvrđena organizacijska kultura u Hrvatskoj i način razmjene prostornih podataka, definirajući podatke koji se najviše razmjenjuju i „core data“ NIPP-a, tj. ključne podatke nužne za izgradnju NIPP-a. Naglašavajući tako nerazmjer između potrebitosti za razmjenjivanjem i stvarno razmijenjenim podatcima, te nepotpunosti pojedinih podataka za daljnju i potpunu integraciju. Šesto poglavlje daje uvid u daljnju implementaciju NIPP-a kao sustava koji obuhvaća ponajprije pravne i financijske aspekte. Ovaj rad ne analizira detaljnije ekonomske i financijske aspekte, jer je zakon kao takav još u postupku donošenja, ali daje uvid u praksu drugih zemalja koje imaju NIPP. Kratki pregled stanja NIPP-a u svijetu prikazan je s naglaskom na švedski model, koji je jedan od najuspješnijih primjera, snaga kojega leži u jakoj međuinstitucionalnoj suradnji. Zaključak naglašava važnost spoznaje koncepta i uloge NIPP-a te njegove implementacije. Dajući na znanje da je do današnjeg dana najviše snaga uloženo u pisanje pravnog prijedloga NIPP-a, usporedno s pružanjem servisa i podizanjem razumijevanja i svijesti korisnika u svezi s prostornim podacima, s naglaskom na vizualizaciji prostornih podataka. U prilozima se nalazi definicije osnovnih pojmova na hrvatskom i engleskom jeziku, anketa provedena među ispitanicima i shematski prikazi rezultata ankete.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija

Napomena
Časopis je dvojezičan hrvatsko/engleski

POVEZANOST RADA