Pregled bibliografske jedinice broj: 639323
Mitski svijet Zagore u kontekstu europske mitologije
Mitski svijet Zagore u kontekstu europske mitologije // Kultovi, mitovi i vjerovanja na prostoru Zagore / Kapitanović, Vicko (ur.).
Split: Kulturni sabor Zagore, Filozofski fakultet u Splitu - Odsjek za povijest i Veleučilište u Šibeniku, 2013. str. 195-227 (predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 639323 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mitski svijet Zagore u kontekstu europske
mitologije
(The mythical world of Zagora in the context of
European mythology)
Autori
Dragić, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Kultovi, mitovi i vjerovanja na prostoru Zagore
/ Kapitanović, Vicko - Split : Kulturni sabor Zagore, Filozofski fakultet u Splitu - Odsjek za povijest i Veleučilište u Šibeniku, 2013, 195-227
ISBN
978-953-7395-57-5
Skup
Kultovi, mitovi i vjerovanja na prostoru Zagore
Mjesto i datum
Unešić, Hrvatska, 14.12.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
vila, demonska bića, pučka vjerovanja, usmene priče, mitologija.
(fairy, demonic creatures, folk beliefs, folk tales, mythology)
Sažetak
U radu se navodi četrdesetak suvremenih zapisa mitskih i demonoloških predaja. Ti zapisi nastajali su od 2004. do 2012. godine u: Postinjama Donjim, Muću Donjem, Nevestu, Vinovu Gornjem, Muću, Unešiću, Kijevu, Čavoglavama, Planjanima, Koprnu, Ceri. Vila je najčešće mitsko biće u Zagori i uopće u hrvatskoj, europskoj, posebice slavenskoj mitologiji. Mora je najčešće demonsko biće u mitologiji Zagore. Ostala demonska bića: vještice, more, vješci, irudica, loda, vukodlaci, manjinjergo, crni ovan nalaze se u predajama Hrvata u drugim krajevima. U radu se navode i interpretiraju i eshatološke predaje kao i predaje o duhovima. Izvorno navedene predaje u radu imaju iznimno filološko, antropološko i etnološko blago. Sve te predaje imaju estetsku, životnu, edukativnu i didaktičku funkciju. Od dvadesetak kazivačica i kazivača u radu najstarija je rođena 1923. a umrla je 2009. godine. Najmlađe su dvije kazivačice rođene 1956. godine, a kazale su dvije predaje. Predaje se interpretiraju u etnološkom, antropološkom i biblijskom kontekstu, te u kontekstu europske mitologije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija