Pregled bibliografske jedinice broj: 639245
Uporaba kokosovog vlakna u hidroponskoj proizvodnji jagoda
Uporaba kokosovog vlakna u hidroponskoj proizvodnji jagoda // Zbornik sažetaka 8. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem / Ivković, Frane ; Padro, Dario (ur.).
Zagreb: Hrvatska voćarska zajednica, 2013. str. 78-79 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 639245 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uporaba kokosovog vlakna u hidroponskoj proizvodnji jagoda
(Using of coconut coir in soilless strawberry production)
Autori
Duralija, Boris ; Kovačić, Krunoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik sažetaka 8. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem
/ Ivković, Frane ; Padro, Dario - Zagreb : Hrvatska voćarska zajednica, 2013, 78-79
Skup
8. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 01.03.2013. - 02.03.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Fragaria x ananassa Duch.; supstrat; Cocos nucifera; uzgoj jagoda
(Fragaria x ananassa Duch.; substrate; Cocos nucifera; strawberry growing)
Sažetak
U hidroponskoj proizvodnji jagoda koja se odvija u zaštićenim prostorima (plastenici ili staklenici), za uzgoj se koriste različiti supstrati koji se nalaze u vrećama ili posudama. U početku su kao supstrat korišteni uglavnom supstrati kojima je osnova treset i perlit. Posljednjih desetak godina u ovoj proizvodnji pojavljuje se uporaba kokosovih vlakana s obzirom na velike količine koje ostaju neiskorištene pri dobivanju kokosovog mlijeka, ulja ili drugih prehrambenih proizvoda. Kokosova palma (Cocos nucifera) je voćka koja raste uglavnom u tropskom pojasu, a rađa plodovima koje nazivamo kokos. Plod se sastoji od endosperma kojeg obavijaju mezokarp (sastoji se od čvrstih vlakana) i egzokarp. Kokosova vlakna nisu jestiva i dobivaju se iz mezokarpa, a tradicionalno su se koristila za izradu ukrasa te su imala kulturnu i religijsku vrijednost. U proizvodnji jagoda koriste se kokosova vlakna nešto finije obrade u odnosu na neke druge kulture, najčešće se pune u vreće bijele boje sa 10 – 12 rupa po metru dužnom. Vreće se uvoze potpuno dehidrirane i prešane u blokove koji su lagani za manipulaciju i transport. Slažu se u viseće kanalice ili na neku drugu vrstu armature koja olakšava i ubrzava sve agrotehničke zahvate. Prije sadnje potrebno ih je natopiti i ispirati nekoliko dana kako bi se biljci omogućili optimalni uvjeti za rast i razvoj. Kokosova vlakna se odlikuju vrlo visokim ukupnim volumnim porozitetom (do 96%) što olakšava izmjenu većeg dijela otopine u vreći. U odnosu na druge organske i anorganske supstrate ekonomski i ekološki je prihvatljiv što bi u budućnosti moglo potaknuti još veće širenje supstrata od kokosovih vlakana. Uz primjenu novih spoznaja povezanih s postizanjem bolje kvalitete plodova ili smanjivanjem troškova u uzgoju, a da su pri tome i ekološki prihvatljive, moguće je daljnje unapređenje proizvodnje jagoda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
178-1191193-1943 - Bioraznolikost populacija samoniklog voća u Hrvatskoj (Duralija, Boris, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Boris Duralija
(autor)