Pregled bibliografske jedinice broj: 639086
Recikliranje fakcije kroz fikciju: Osijek u Bizariju
Recikliranje fakcije kroz fikciju: Osijek u Bizariju // Sanjari i znanstvenici: Zbornik radova u čast 70- godišnjice rođenja Branke Brlenić-Vujić / Liović, Marica (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013. str. 707-724
CROSBI ID: 639086 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Recikliranje fakcije kroz fikciju: Osijek u Bizariju
(Recycling the Faction Through Fiction: Osijek in Bizarij)
Autori
Buljubašić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Sanjari i znanstvenici: Zbornik radova u čast 70- godišnjice rođenja Branke Brlenić-Vujić
Urednik/ci
Liović, Marica
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Grad
Osijek
Godina
2013
Raspon stranica
707-724
ISBN
978-953-314-051-3
Ključne riječi
Bizarij, Jasna Horvat, postmodernistički roman, historiografska fikcija, recikliranje povijesti
(Bizarij, Jasna Horvat, postmodernist novel, historiographical fiction, recycling of history)
Sažetak
U radu se analizira roman Bizarij – još jedan u nizu suvremenih historiografskih romana hrvatske književnice Jasne Horvat. Riječ je o romanu koji baca novo svjetlo na dosadašnje pojavljivanje grada Osijeka u književnim tekstovima. U romanu se događa iznovljeno promatranje samog grada Osijeka, odnosno, njegovih sugrađana, posjetitelja ili prolaznika. Zaigrani um Isabelle von Habsburg miješa fikciju i fakciju i tako svojom osebujnom fantazmagorijom povezuje ostale priče/ likove. Pripovjedači svake od preostalih četrnaest priča opisuju grad iz perspektive svoje osobne bizarnosti. Na taj način povijest grada osvjetljuje se kroz glasove onih pojedinaca koji su ili životom ili pripovjednim tonom dovoljno bizarni da bi ostvarili pravo na priču. Prikazujući manje poznate činjenice o gradu, Jasna Horvat postmodernističkim postupcima pisanja reciklira povijest grada. Roman Bizarij primjer je hibridnog teksta u kojemu su ispripovijedani događaji obilježeni u podjednakoj mjeri i fantazmagorijom i konkretnim dokumentima (povijesnim izvorima, ovjerenim datumima te podatcima). Koristeći se elementima fakcije oblikovane kroz fikciju, književnica je sustavno reciklirala dvije tisuće godina dugu povijest grada Osijeka. Gramatički kôd konceptualne izgradnje romana na poseban je način (de)mistificirao dvije povijesti – povijest grada i osobnu povijest svakog od izabranih glavnih likova. S obzirom na to, može se reći da je Bizarij svojevrstan roman-dokumentarij nastao na gramatičkom konceptu 'vezanosti' za glavni lik (grad Osijek) i 'fantazmagoričnoj' literarizaciji povijesne građe – bilo da je riječ o likovima/ pripovjedačima, bilo da je riječ o samom gradu Osijeku.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA