Pregled bibliografske jedinice broj: 638089
Autoritet i autonomija u kulturi djece i adolescenata
Autoritet i autonomija u kulturi djece i adolescenata // Pedagogija i kultura - znanstvena monografija. Kultura kao polje pedagoške akcije: odgoj, obrazovanje i kurikulum. / Ljubetić, M. ; Zrilić, S. (ur.).
Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, 2013. str. 279-286 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 638089 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Autoritet i autonomija u kulturi djece i adolescenata
(Authority and autonomy in child and adolescent culture)
Autori
Smontara, Petar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Pedagogija i kultura - znanstvena monografija. Kultura kao polje pedagoške akcije: odgoj, obrazovanje i kurikulum.
/ Ljubetić, M. ; Zrilić, S. - Zagreb : Hrvatsko pedagogijsko društvo, 2013, 279-286
ISBN
978-953-99167-6-1
Skup
Pedagogija i kultura
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 24.09.2012. - 26.09.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
autoritet ; autonomija ; kultura ; djeca ; adolescenti
(authority ; autonomy ; culture ; children ; adolescents)
Sažetak
Istraživanje o roditeljskom poimanju vrijednosti u Europi ukazuje kako roditelji u Hrvatskoj žele da im dijete bude dobar čovjek, pomoći mu u životu i naučiti ga realno shvaćati i doživljavati svijet. Djeca čiji su roditelji emocionalno topli, realni i dosljedni u odgoju, boljeg su zdravlja, imaju više samopoštovanja, više prijatelja, bolji školski uspjeh i manje poteškoća u ponašanju. Roditelji koji se procjenjuju nekompetentnima u odgoju više su skloni popuštanju. Nedostatak pažnje i emocionalna udaljenost roditelja imaju snažan utjecaj na nezrelo ponašanje djece i adolescenata. Autoritativni roditelji vrše strožu kontrolu i više kažnjavaju, čime mogu izazvati izbjegavanje komunikacije, otpor i agresiju. Istraživanja ukazuju kako nasilna djeca i adolescenti potječu iz konfliktuoznih obitelji u kojima ih zanemaruju. Dječaci koji su žrtve obiteljskog nasilja skloni su otvorenoj agresiji, a djevojčice koje svjedoče nasilju oca nad majkom u školi postaju žrtve nasilnih vršnjaka. Kriza vrijednosti osim obitelji zahvaća i druge kanale socijalizacije, čija napuknuta ljestvica vrijednosti pojačava sociopsihološke probleme djece i adolescenata. Dva makro cilja adolescentnog razvoja su stvaranje identiteta i autonomije. Ako im se ne pruži model pozitivne identifikacije i ne dopusti pogled u svijet odraslih, djeca tj. adolescenti neće moći postaviti jasnu granicu između sredstva i cilja, vlastitih kompromisa i prekršaja. Prema fenomenološkoj varijanti Spencerove sistemske ekološke teorije, na pozitivan razvoj mladih utječu individualna obilježja, programske aktivnosti usmjerene na cjeloviti razvoj osobnosti i socijalno okruženje. Promjena paradigme pedagogijskih znanosti obvezuje, omogućuje i potiče novi pristup školi koja sadašnjom anakronističkom fizionomijom i tradicionalnim karakterom pedagoškog djelovanja postaje neusklađena s društvom koje se mijenja. Suvremena škola bi trebala kultivirati biološku narav, kritički prosuđivati svijest i spoznaju, oslobađati čovjeka vlastite sebičnosti i odgajati ga za vrijednosti koje mogu na kvalitetan način inspirirati ljudski (su)život.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
