Pregled bibliografske jedinice broj: 638075
Analiza ihtiofaune prvih 12 kilometara rijeke Drave
Analiza ihtiofaune prvih 12 kilometara rijeke Drave // Riba Hrvatske, Jedi što vrijedi
Vukovar, Hrvatska, 2012. str. 27-27 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 638075 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza ihtiofaune prvih 12 kilometara rijeke Drave
(Analysis of the ichthyofauna of the first 12 km of the river Drava)
Autori
Balković, Ivan ; Šanda, Radek ; Bogut, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Riba Hrvatske, Jedi što vrijedi
/ - , 2012, 27-27
Skup
8. međunarodni gospodarsko-znanstveni skup "RIBA HRVATSKE - JEDI ŠTO VRIJEDI"
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 19.04.2012. - 20.04.2012
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
poplavno područje ; mrtvaja ; stara Drava ; Sarvaš ; Bijelo Brdo
(flood area ; pond ; oxbow lake ; Drava ; Sarvaš ; Bijelo Brdo)
Sažetak
Drava, u zadnje vrijeme nazivana hrvatskom Amazonom, je u prošlom i ovom stoljeću pretrpjela značajne regulacijske promjene vodotoka, a napose u pogledu utvrđivanja obala i kanaliziranja vodotoka izgradnjom pera. Ti su zahvati doveli do toga da u poplavnoj nizini ove rijeke ima sve manje funkcionalnih mrtvaja i rukavaca, koji su izuzetno značajni za brojnost ihtiofaune. Osim toga rukavci i mrtvaje su izuzetno značajni za mrijest riba. Bez smišljenih intervencija čovjeka budućnost ovih vodenih površina je zamočvarenje. Alternativa gubljenju mrijesnih površina je revitalizacija. U zadnje vrijeme smišlja se čišćenje i revitalizacija kanalske mreže u predjelu Aljmaškog rita, a prva je kroz proces prošla Stara Drava kod Sarvaša. Cilj je ovoga rada bio utvrditi stanje ihtiofaune poplavnog područja Drave od ušća do 12. rkm te same rijeke na navedenom koridoru kako bi se u budućnosti mogli valorizirati utjecaji revitalizacije kanalske mreže i bara u zaobalju. Tijekom višekratnog istraživanja 2011. godine, u razdoblju od 9. do 12. travnja, obavljeno je uzorkovanje riba pomoću leđnog (baterijskog) i benzinskog elektroagregata te mrežom na 11 lokaliteta od kojih su 7 bili u desnom zaobalju rijeke, a 4 uz desnu obalu glavnog toka. Ukupno je ulovljeno 1144 jedinki koje su pripadale u 33 vrste iz 10 porodica. Po broju vrsta najzastupljenija je, očekivano, porodica Cyprinidae s 15 vrsta, a slijede Gobiidae i Percidae. Od 1144 ulovljene jedinke, 38% pripadalo je u 5 utvrđenih alohtonih vrsta. Ukupno gledajući, najbrojnija vrsta, ujedno i alohtona, je srebrni karas (babuška), (Carassius gibelio), s 232 jedinke. Našim istraživanjem je utvrđeno bolje stanje ihtiofaune bara poplavnog područja negoli sustava tekućice gledamo li veći broj vrsta u barama (27 vs. 23), ali i veću brojnost jedinki (785 vs. 359). Na osnovu izračunatog koeficijenta korelacije nije utvrđena povezanost u sastavu ihtiofaune cjelokupnog lotičkog i lentičkog sustava (R=0.3, p>0.05).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Sveučilište u Osijeku - Odjel za biologiju