Naslov
Demografija Ernestinova od naseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata
(Demography of Ernestinovo (Ernestinenhof) from colonization until the end of the World War I)

Autori
Njari, Denis

Izvornik
Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice ... (1331-7172) 19 (2012), 1; 259-271

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Ernestinovo; Ernestinenhof; matične knjige; povijesna demografija
(Ernestinovo; Ernestinenhof; registers; historical demography)

Sažetak
Rad na temelju podataka iz matičnih knjiga, katastarskih knjiga i objavljenih izvora analizira demografski razvoj naselja Ernestinovo nedaleko od Osijeka. Ernestinovo su osnovali njemački kolonisti 1865. godine, a u radu se donose osnovni podatci o osnutku naselja, popis prvih kolonista te svih kućevlasnika 1897. godine. Rad ukazuje i na osnovne uzroke demografskih oscilacija, posebice povećanoga mortaliteta u prvim godinama nakon osnutka, a u nastavku se analiza prvih pola stoljeća povijesti naselja, do raspada Austro-Ugarske Monarhije. Kolonisti koji su osnovali Ernestinovo 1865. godine neposredno po doseljenju doživjeli su u prvih nekoliko godina života u novostvorenom naselju iznimne poteškoće. Poslije prvih četiriju razočaravajuće slabih (u poljoprivrednom smislu) i sušnih godina 1870. godine dogodila se poplava koja je u potpunosti onemogućila poljoprivredne radove i normalan život tijekom sljedeće dvije godine, a usto je i uništila i novoizgrađene kuće. Zatim je, kada se poplava povukla, izbila epidemija kolere, pa je tijekom 1873. godine preminulo 44 mještana odnosno 10% ukupne tadašnje populacije. Sve te nesreće pogodile su i investitore – veleposjednike koji su potaknuli kolonizaciju Ernestinova te su točno deset godina od osnutka Ernestinova ostali bez vlastitoga posjeda na području toga naselja. Ipak, za mještane se ta okolnost u konačnici pokazala pozitivnom budući da su sami otkupili dio obradivih površina (na otplatu). Do raspada Austro-Ugarske Monarhije svi su mještani otplatili svoje dugove, a Ernestinovo je postalo jedno od najrazvijenijih i ekonomski najbolje pozicioniranih naselja osječkoga kotara. Razlozi tomu dijelom su ležali i u dobroj prometnoj povezanosti, cestom i željeznicom, s obližnjim Osijekom i nedalekim Vinkovcima. Promatrajući nacionalnu i demografsku strukturu, naselje je kao katoličko i njemačko bilo vrlo homogeno. Do kraja proučavanoga razdoblja demografska tranzicija nije bila provedena te se broj rođenih kretao između 20 i 30 godišnje u trećoj četvrtini devetnaestoga stoljeća do između 30 i 40 godišnje u posljednjoj četvrtini devetnaestoga stoljeća. Broj vjenčanja uglavnom se kretao između 5 i 10 godišnje, a broj umrlih u pravilu između 10 i 25 preminulih mještana godišnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA