Naslov
Prosocijalnost i empatija u kontekstu integracijskih razreda
(Prosociality and Empathy in the Context of Integration Classes)

Autori
Špelić, Aldo ; Zuliani, Đeni ; Milošević, Ivana

Izvornik
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (1331-3010) 49 (2013), 1; 135-150

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
prosocijalnost; empatija; sociometrijski status; rana školska dob i obrazovna integracija
(prosociality; empathy; sociometric status; early school age; educational integration)

Sažetak
U ovom je radu interes usmjeren na značenje konteksta integracijskih razreda u razvoju prosocijalnog ponašanja i empatije učenika tipičnog razvoja. Kroz ispitivanje razlike integracijskih i neintegracijskih razreda, zadatak je ispitati koliko četverogodišnje druženje s učenicima s teškoćama ima značenje za razvoj prosocijalnosti i empatije učenika tipičnog razvoja. Istraživanje je provedeno u dvanaest četvrtih razreda osnovnih škola u Puli koje je obuhvatilo učenike s teškoćama u razvoju(N=10) i učenike tipičnog razvoja (N=224) u šest integracijskih (N=118) i šest neintegracijskih (N=106) razreda, prosječne dobi M=10, 78 (sd=0, 42) godina. Dobiveni rezultati pokazali su da su (1) deset učenika s teškoćama u razvoju značajno nižeg socijalnog statusa od ostalih učenika, od kojih sedam predstavljaju 'zvijezde odbijanja', (2) usporedbom integracijskih i neintegracijskih razreda nije dobivena očekivana razlika između učenika tipičnog razvoja u prosocijalnosti i empatiji. Specifičnost integracijske sredine prepoznata je kroz spolne različitosti u prosocijalnom ponašanju i empatijskoj brizi tipičnih učenika. Tako, u integracijskim razredima nije dobivena značajna razlika između spolova u prosocijalnosti koja je dobivena u neintegracijskim razredima, ujedno je dobivena značajna razlika između spolova u empatijskoj brizi koja nije dobivena u neintegracijskim razredima. Navedeni rezultati ukazuju da su 'socijalni zahtjevi' pomaganja u integracijskim razredima mogli djelovati na smanjenje spolnih razlika u prosocijalnosti, ali da je istovremeno suočavanje sa specifičnostima emocionalnog iskustva integracijske sredine moglo potaknuti izraženije spolne razlike na području empatijske brige. Također, specifičnost integracijskih razreda (3) izražena je u odsutnosti udjela empatijske brige u prosocijalnom ponašanju učenika tipičnog razvoja koja je dobivena u neintegracijskim razredima. Ovi rezultati ukazuju da integracijski kontekst ima pozitivno značenje za razvoj prosocijalnosti kroz smanjenje spolne različitosti, ali istovremeno ima veće zahtjeve na razvoj empatijske brige učenika tipičnog razvoja. Utoliko ovi rezultati govore o potrebi uvođenja posebnih programa za razvoj empatijske brige učenika tipičnog razvoja u integracijskim razredima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Psihologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA