Pregled bibliografske jedinice broj: 637916
Gornjolonjski dijalekt kajkavskoga narječja
Gornjolonjski dijalekt kajkavskoga narječja // Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 38 (2012), 2; 229-249 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 637916 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gornjolonjski dijalekt kajkavskoga narječja
(The Gornja Lonja Dialect of the Kajkavian Dialect Group)
Autori
Brlobaš, Željka ; Lončarić, Mijo
Izvornik
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (1331-6745) 38
(2012), 2;
229-249
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
kajkavsko narječje ; gornjolonjski dijalekt ; fonologija ; morfologija ; sintaksa ; leksik
(Kajkavian dialect group ; Upper Lonja dialect ; phonology ; morphology ; syntax ; lexis)
Sažetak
Gornjolonjskomu dijalektu svojstveno je nekoliko temeljnih obilježja, koja ga izdvajaju u posebnu cjelinu. U ovome se radu na temelju dosadašnjih istraživanja ponajviše zelinskih i vrbovečkih govora toga dijalekta i objavljenih članaka (Kalinski, Lončarić, Šojat) opisuju temeljna jezična obilježja gornjolonjskoga dijalekta na svim jezičnim razinama. Od naglasnih obilježja to su unakrsna metatonija cirkumfleksa i akuta i unakrsna metataksa, promjena mjesta siline kratkoga sloga. Također je specifična i važna naglasna pojava – povlačenje siline iz drugoga sloga s dugosilaznim i starijim akutom prema svršetku riječi. U vokalizmu su dva vokalna sustava, a razlikuju se diftonzima ie i ou u dugim slogovima u zelinskim govorima. Konzonantizam ima inventar fonema kao u temeljnomu kajkavskom sustavu. Od morfoloških obilježja koja su u većoj mjeri svojstvena dijalektu valja izdvojiti prvo lice množine prezenta: u zelinskim govorima nastavak je -me, a u vrbovečkim - mo. Pojedina temeljna ili specifična sintaktička obilježja prikazuju se u sintaksi padeža i glagolskih vremena na primjerima vrbovečkih govora. U dijalektu se još uvijek zadržao leksički fond svojstven kajkavskomu leksiku tipičnom jezičnoj starini ili je značenjem i uporabom svojstven tomu dijalektu. Obilježje leksika je i uobičajena kajkavska uporaba deminutiva i hipokoristika te germanizama i hungarizama, a usto bogat inventar kajkavske frazeologije. U konačnici, kao što je i obično u dijalektnome pejsažu nekoga jezika, unutar dijalektne cjeline određenoga kajkavskog dijalekta, u ovome slučaju gornjolonjskoga, moguće je govoriti o konzervativnijim i revolucionarnijim obilježjima koja ovise i o geografskome položaju unutar dijalekata kajkavskoga narječja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-212-2120920-0927 - Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika (Brlobaš, Željka, MZOS ) ( CroRIS)
MZOS-212-2120920-3419 - Istraživanje kajkavskoga narječja (Celinić, Anita, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- LLBA: Linguistics and Language Behavior Abstracts