Naslov
Financijalizacija periferije Evropske unije, kapitalne kontrole i platna bilanca
(Financialization of EU Periphery, Capital Controls and Balance of Payments Policy)

Autori
Radošević, Dubravko

Izvornik
Ekonomija (1330-0636) 20 (2013), 1; 131-153

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
financijalizacija ; ekonomika kapitalnih kontrola ; upravljanje kapitalnim računom ; makroprudencijalna politika
(financialization ; economics of capital controls ; capital account management ; macroprudential policy)

Sažetak
Sada je već opće prihvaćeno stajalište da je financijska liberalizacija – deregulacija domaćeg financijskog sektora i liberalizacija kapitalnog računa platne bilance – imala važnu ulogu u nastanku financijskih kriza. Radilo se o procesu tzv. „druge financijalizacije“, koja ima određene specifičnosti u kontekstu financijalizacije periferije Evropske unije. Ova analiza bavi se posebnim aspektom financijalizacije - upravljanjem kapitalnim računom (tzv. „capital account management“). Nakon globalne financijske krize 2007.-2008. afirmirane su nove ekonomske teorije koje na primjenu kapitalnih kontrola gledaju kao na važan instrument za osiguravanje makroekonomske stabilnosti i primjenu monetarnog suvereniteta. Nastali su moderni radovi iz nove ekonomike kapitalnih kontrola i postali mainstreamom, koji pojašnjavaju kapitalne kontrole kao mjere centralne banke (države) koje imaju za cilj ispraviti imperfektnosti tržišta (slobodnog, nereguliranog tržišta) zbog imperfektnih informacija tržišnih sudionika ; sprečavanje širenja financijske zaraze ; upravljanje neizvjesnošću ; stvaranje pretpostavki za stabilnost financijskog sustava, koji je inherentno nestabilan, itd. Dakle, državna intervencija (platnobilančna politika centralne banke) potrebna je kako bi se sačuvala stabilnost financijskog i ekonomskog sustava, u ovom slučaju, kroz vođenje politike upravljanja kapitalnim računom platne bilance. Mjere mogu biti preventivne ili kao odgovor na ekonomsku krizu. Naravno, primjena kapitalnih kontrola još uvijek ima mnogo protivnika, posebice u Hrvatskoj, jer se ne uklapa u neoliberalni ekonomski model. Ipak, u cjelini gledano, kapitalne kontrole smatraju se instrumentom makroekonomske politike koja može osigurati stabilnost i održivi ekonomski rast.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA