Naslov
Interkulturalna osjetljivost učenika srednjih škola
(Intercultural sensitivity of high school students)

Autori
Buterin, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filzofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
17.05

Godina
2013

Stranica
232

Mentor
Jagić, Stjepan

Ključne riječi
interkulturalna osjetljivost; srednjoškolci; interkulturalni odgoj i obrazovanje; interkulturalni kurikulum; kultura; interkulturalizam
(intercultural sensitivity; high school students; intercultural education; intercultural curriculum; culture; interculturalism)

Sažetak
Život u globalno povezanom društvu postavlja zahtjev za poticanjem uzajamnog razumijevanja i prihvaćanja pripadnika različitih kultura. Budući da je njenim razvojem moguće mijenjati i unaprjeđivati odnose, uže područje rada je usmjereno na istraživanje interkulturalne osjetljivosti srednjoškolaca. U teorijskom dijelu rada su se obradile sljedeće tematike: globalizacija, prava manjina, kultura, interkulturalizam, interkulturalna komunikacija, kompetencija i osjetljivost, interkulturalni odgoj i obrazovanje, interkulturalna pedagogija i kurikulum. Empirijskim istraživanjem nastojala se utvrditi izraženost interkulturalne osjetljivosti srednjoškolaca te odnos navedenog konstrukta s određenim potencijalno relevantnim varijablama. Za potrebe istraživanja konstruiran je upitnik. Analiza rezultata pokazuje da učenici iskazuju blago razvijenu interkulturalnu osjetljivost. S obzirom na problematiku školske integracije utvrđeno je da učenici iskazuju relativno pozitivan stav. Također je utvrđena statistički značajna, pozitivna povezanost ta dva konstrukta, pri čemu interkulturalno osjetljiviji učenici iskazuju pozitivniji stav prema školskoj integraciji djece različitih narodnosti. Utvrđene su statistički značajne razlike u stupnju interkulturalne osjetljivosti s obzirom na spol, etničku i vjersku pripadnost, veličinu mjesta stanovanja, stupanj obrazovanja majke, vrstu srednje škole, razred, opći školski uspjeh, broj stranih jezika i interkulturalni kontakt. Daljnja analiza pokazuje da veću interkulturalnu osjetljivost iskazuju učenice, pripadnici manjinske narodnosti i vjeroispovijesti, žitelji mjesta u kojima živi do 60000 stanovnika, polaznici gimnazija te viših razreda, boljeg školskog uspjeha, učenici koji se služe s više stranih jezika te koji imaju neposredniji interkulturalni kontakt i veći broj prijateljskih odnosa s pripadnicima drugih naroda. Rezultati regresijske analize pokazali su da interkulturalno osjetljiviji učenici iskazuju pozitivniji stav prema školskoj integraciji, imaju neposredniji interkulturalni kontakt, veći broj prijateljskih odnosa s pripadnicima drugih naroda, bolji školski uspjeh, služe se s više stranih jezika i ženskog su spola. Navedeno ukazuje na interkulturalni potencijal srednjoškolaca, ali ujedno i važnost njegovog daljnjeg razvoja. Budući da se učinkovito poticanje razvoja interkulturalne osjetljivosti unutar sustava odgoja i obrazovanja temelji na razumijevanju njezine pojavnosti te istraživanju njenog odnosa s potencijalno relevantnim varijablama, dobiveni rezultati pružaju smjernice za razvoj interkulturalnog kurikuluma s ciljem izgradnje interkulturalne škole i društva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA