Naslov
Nasilje u obitelji kod psihijatrijskih bolesnika/ica
(Family abuse in psychiatric patients)

Autori
Arbanas, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva : knjiga sažetaka / Brajša Žganec, Andreja ; Lopižić, Josip ; Penezić, Zvjezdan - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2012, 95-95

ISBN
978-953-55079-1-8

Skup
20. godišnja konferencija hrvatskih psihologa

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 07.11.2012. - 10.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
nasilje u obitelji; duševna bolest; depresija
(family abuse; mental illness; depression)

Sažetak
Odnos nasilja u obitelji i psihijatrijskih bolesnika i bolesnica je mnogoznačan, budući da se psihijatrijski bolesnici i bolesnice javljaju češće nego opća populacija i kao žrtve i kao počinitelji obiteljskog nasilja. Gledajući psihijatrijske bolesnice (daleko češće nego bolesnici) kao žrtve obiteljskog nasilja, odnos je složen i ide u oba smjera, tj. psihijatrijska bolest predstavlja čimbenik rizika za nasilje u obitelji, a samo nasilje može dovesti do pojave psihijatrijske bolesti ili poremećaja. Dakle, psihijatrijske bolesnice pod većim su rizikom od nasilja u obitelji, a posebno je zanimljiva činjenica da su ove bolesnice posebno pod rizikom da ih zlostavljaju ne samo suprug (koji je najčešći zlostavljač), već i druge osobe u obitelji (oba spola!), vjerojatno zbog stigme duševne bolesti, tj. stava velikog dijela populacije da su osobe koje boluju od duševne bolesti na neki način manje vrijedne, same krive za svoju bolest i slično. Nasilje u obitelji može za posljedicu imati pojavu duševnog poremećaja. Djeca koja dožive nasilje u obitelji pod povećanim su rizikom od obolijevanja od afektivnih poremećaja, te poremećaja ličnosti kasnije u životu. Odrasle osobe koje dožive nasilje u obitelji mogu razviti depresivni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj, poremećaj prilagodbe, seksualne poremećaje kao posljedicu doživljenog nasilja. Duševna bolest može biti i čimbenik koji otežava prijavljivanje zlostavljanja i prekidanje dugotrajnog zlostavljanja, zbog samih simptoma bolesti (npr. kod osobe koja ima depresiju) ili simptoma poremećaja ličnosti (npr. ovisna ili anksiozna struktura ličnosti). S druge strane, osobe oboljele od ovisnosti o alkoholu, kao i osobe s antisocijalnim poremećajem ličnosti, čine velik udio u populaciji zlostavljača. Iz upravo opisanog proizlazi da svaki sustavni postupak koji je usmjeren protiv nasilja u obitelji mora uključiti i pravilno prepoznavanje i liječenje duševnih bolesti i poremećaja (i na strani žrtve i na strani zlostavljača).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA