ࡱ> rtqq`zbjbjqPqP .::)%F46bbb8.$x&^^"[[[[%]%]%]%]%]%]%$.'h)~%7[[77%2&7$7$7$7 [%7$7[%7$7$7$R  9Jb!7$O% H&0x&7$*#p*7$7$*K$["}7$[[[%%!$[[[x&7777$dT62TZ6 dr. sc. Domagoj Vidovi Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Toponimija Komanja Brda 1. Uvod Selo Komanje Brdo smjeateno je dva kilometra isto no od Stoca te je najisto nije slu~beno naselje s hrvatskom veinom u stola koj opini. Prostire se na visoravni iznad Stoca nasuprot Hrgudu. Dijeli se na Donje i Gornje selo. Pojedini su povjesni ari (poput Stojana Novakovia) u to naselje smjeatali srednjovjekovni grad Galaumainik (koji se danas uglavnom poistovjeuje s Gluminom). U povijesnim se vrelima 1475.  1477. spominje toponim Komani Brdo kao jedno od zimovaliata (uz Trusinu i Vitriate) urana, sina Vladislava i njegova brata Burmaza (Ali i 1985: 605). Pod imenom se Kumanje Brdo (Cumagnie Bardo) naselje spominje 1792. godine u Stanju duaa ~upe Dubrave. Tada ga nastanjuje sedmero lana obitelj Jo e (Peri 2006: 190 191) u drugim vrelima zabilje~ena i pod prezimenom Jo i/Joki. Na ~eninstvo u Jo (i)a/Jokia po etkom su se 18. st. iz Hutova doselili Mustapii, po predaji najstariji danaanji stanovnici Komanja Brda. U povijesnim se vrelima naselje kadato spominje s pokraenim imenom Komanje i kao Komonje Brdo, a ARj (5: 237) navodi kako je na austrijskim zemljovidima zabilje~eno da se  kosa Kubaae (planine izmeu Ljubinja i Stoca) koja se spuata niz Bregavu ka Stocu, zove Komanje Brdo, i da na njenom okomku, koji se spuata k Bregavi, ima i selo Komanje Brdo . Godine 1864. na Komanju Brdu ~ivio je 41 katoli ki vjernik: 23 katolika nosila su prezime Mustapi, 9 Papac, 6 Rai  i 3 Mar inko (Mari 2010: 88). Po austrougarskome popisu iz 1879. na Komanju Brdu ~ivio je 151 stanovnik, od ega 85 (56,29 %) muslimana, 39 (25,83 %) katolika i 27 (17,88 %) pravoslavaca (Popis 1879: 122). Godine se 1895. Komanje Brdo popisivalo unutar grada Stoca, a 1908. godine u 11 je domova stanovalo 78 Komanjana (M. Pulji 1996: 114). Uo i Drugoga svjetskog rata na Komanju Brdu ~ivjelo je oko 80 katolika koji su inili viae od 60 % stanovniatva. Po popisu iz 1948. na Komanju Brdu ~ivjelo je 107 stanovnika. Godine 1981. u selu je ~ivjelo 77 stanovnika od ega 52 (67,53 %) Hrvata, 13 (16,88 %) Boanjaka i 6 (7,79 %) Srba, a po posljednjemu slu~benom popisu iz 1991. godine 43 stanovnika, od ega 22 (51,16 %) Hrvata, 12 (27,91 %) Boanjaka i 6 (13,95 %) Srba (SBiH: 232 233). Ve i na temelju letimi noga uvida u podatke iz popisa stanovniatva mo~e se zaklju iti da je val iseljavanja na Komanju Brdu najsna~nije zahvatio Hrvate iji se broj prepolovio, dok je broj Boanjaka i Srba ostao gotovo isti. U posljednjih su nekoliko desetljea Komanje Brdo nastanjivali hrvatski rodovi Bra, Markovi, Mustapi i Rai , boanja ki Miljanovi te srpski `krba. Iz mjesne je toponimije razvidno da su selo neko napu ivali ili u njemu imali posjede Balii, Bunguri, Draguni, Eminovii, Grljevii, Kantarevii, Krgovii, Mihii, Peaii, Rizvanbegovii, Salkovii, `arii i Trklje. Treba napomenuti kako su do konca 19. st. posjednici uglavnom bili muslimani ija su zemljiata obraivali i iju su stoku uvali kraani. Odrazi muslimanskih prezimena u mjesnoj toponimiji ne zna e nu~no, dakle, da su nositelji tih prezimena ~ivjeli u selu. Veina pak danaanjih stanovnika Komanja Brda potje e iz Popova i HutovazuHut te su se uglavnom bavili sto arstvom zbog blizine rijeke Bregave na kojoj su napajali stoku. Danas je selo gotovo posve raseljeno te ga napu uje hrvatska obitelj Rai . U ovome su radu obraene 84 toponimske razli nice s Komanja brda. Najveim ih je dijelom prikupio }eljko Mustapi, kojemu ovom prigodom zahvaljujem na tome ato je mjesne toponime  kao najstarije jezi ne spomenike  otrgnuo zaboravu i isti em ga kao primjer istinskoga zaljubljenika u zavi aj. 2. Komanjski toponimi Ojkonim Komanje Brdo tvoren je od bizantskoga imena Koman (< Komo < Komljen < Komnen) i oronimskoga naziva brdo. U hrvatskoj antroponimiji od srednjovjekovlja su zabilje~ena ~enska osobna imena Komna i Komnenija (Mareti 1886: 84), a rod Komnenovi u Popovu potje e iz Gali ia (odakle su se Komnenovii odselili u Veli ane i Poplat). Odrazi su toponomasti kih apelativa na Komanju Brdu toponimi Doca (< doce 'manja udolina'), Dolii (< doli 'mali do'), Dolina, Gr(e)benac (< greben), Merauaa (< meraja 'ledina' < tur. mera) i Obala (< obala 'brijeg uz rijeku'). Na praslavensku bi hidronimijsku osnovu *ner- (usp. noriti, roniti) mogao upuivati toponim Neretuaa, no ne treba odbaciti ni mogunost njegova povezivanja s hidronimom Neretva. Toponomasti kim metaforama uvjetovani su toponimi Tijesak (< tijesak 'preaa, naprava kojom se ato gnje i') i Uzglavak (usp. uzglavlje). Na stjenovita podru ja upuuju toponimi Krupniate (< krupniate 'podru je prekriveno sitnim kamenjem' < krup 'sitan'), Male stijene, Polutak (usp. poljutak < ljut 'kamen-~ivac') i `uplja stijena, na obradiva podru ja toponim Meki dolac, a na pjeskovita tla toponim Pr~ine. Na zvukove koje prouzro uju povremeni ili stalni vodotoci odnose se toponimi Bumbalova e (< bumbalo 'bubanj'; ARj 1: 732) i antruaa (< antrati 'bu ati, zve ati'; ARj 1: 888). Na podru ja (ne)izlo~ena udarima vjetra ukazuju pak toponimi Bjenje (: biti 'udarati'), Duaevice (< duhati 'puhati'), Navijale (< navijalo 'mjesto izlo~eno udarima vjetra' < navijalo 'mjesto na kojemu se navija potka i osnova za tkanje') i Zaduanica ('mjesto zaklonjeno od vjetra'), a na podru ja okrenuta Suncu toponimi eline i Prisoje. Polo~aj pojedinoga predjela odaju toponimi Osretak (usp. osredak 'zemljiate u sredini'), Padalovina (usp. padina), Prijeka njiva (< prijek 'popre an') i Pristranak (< pristranak 'padina'). Na biljni se svijet odnose toponimi Ceri (< cer 'crni hrast, Quercus cerris'), eaanuaa (< eaan ' eanjak, Allium sativum'), Dubovi kutci (< dub 'hrast, Quercus') i Gaj (< gaj 'uzgojena auma'), a na ~ivotinjski toponimi Kozji klanac (: koza) i Orlovci (: orao). Gospodarska se djelatnost pu anstva ogleda u toponimima Avlijetine (< avlijetina 'razvalina avlije' < avlija 'ograeno kuno dvoriate < tur. avl1), Duvaniate (< duvan 'duhan' < tur. duhan), Kr  i Kr evina (< kr  'obradivo tlo dobiveno vaenjem kamena'), Laza (< laza 'ulaz u ogradu'), Ogradica, Pale~ (< pale~ 'novi  D  L X ^ d 8 : P R : < V t ĺ{soh hJqhph:hJqhQ 6hJqhz] h:] hZ^1]hJqhw]hJqh] h4]hJqh}"6hJqh}"]hJqhp]hRWh45] h45]hRW5CJ]aJhzhRW5CJ]aJhzhz5CJ]aJ hz5] h4\]&0~"$$$'`S^^^ $dha$gdJq$dh`a$gd$dh`a$gdb$dh`a$gdJq $dha$gd4$dh`a$gd[n$dh`a$gd@^ $dha$gd4dhgd4bqzzt .(02@Bp\R 4XdػŷԳ꩜̋} hJqhd hJqh Y hJqh sjhb0JUjhchc0JU h:6 hK6hKh4jh(@0JU hJqhwhZ^1hJqh: hJqh,hvI hJqhp h:]hJqhp]hJqhp6.drDHNp PVz~ ! !*!!! "N"|"~""$R$d$j$$$$$%"%꺶hJqhJqCJaJhJqhQ CJaJh4h45\h(@h[n hJqhJqhb hZ^1hz h@^< h@^h@^h@^hvI hJqh/s hJqhz hJqhdhZ^1 hJqhwhc hJqh5"%0%6%P%R%`%j%n%r%%%%%%%%X&~&&&&&&&&&"'$'B'Z'''''((($(.(N(R(ְֽꑉ}xsxsl hJqhQ h3] h36hJqhQ 6h3h:CJaJh3hJqCJaJhRWCJaJhJqhJq6CJaJhJqhJq0JCJaJjh30J6CJUaJh36CJaJhJqhQ 6CJaJh3CJaJhJqhJqCJaJhJqhQ CJaJ(R(^(`(f(r((((((((((((((( )))))&)()*).):)^)`)d)))))))*,*****+,+}}xxq hJqhQ h6 h6]hh6]hhRW h6]hh3 hRW6hJqhP6 h] h8LS6 h8LS] h8LS6]h h 6] hJqhPh!6hJqhQ 6 hJqh<"k h3] h36hJqh<"k6,,+:+<+>+B+R+T+|+++++++++++&,(,<,B,V,,,,,,,,,-<->-Z------X.........»ɨΟ{h@^h h 6]h h 6hJqh 6 h:] h ]h: hJqhPhJqhP6h\ h\6] hJqh<"k h] h6hJqh<"k6hvIhz h6]hhRW hRW6hJqhQ 60..////T/V/Z/r/z////////0 000$020D0F0H0X0Z0\0`0r00004161<1P1111ʾ޹ާ}ytm hJqh<"k h!66h!6 hhhh6]hRW hRW6hJqh<"k6hJqhP6 hJqhP h6]h h6jhb0J6UhJqhw6 hJqhQ h!6] h]h h 6] hJqh hJqh 6h )1111112V2X2f2h2t222222222233 33.323H3J3P3f3z333333344,424>4R4v44444444442545ҳꝕ h!6]hJqhw6 hJqhw h/[] hm6 hm] hm6] h!66] h!66hchJqh<"k6 hJqh<"khJqhQ 6 h6hh!6 h6] h] h:]745L5N5P5\5^5b5d5r5t5v55566*6T6b666666666667 77"7(70777777777778N:NHNNNVNNNNNNNNNNOOO$O|O~OծЪڪڪh&hp hz6]Uh h6 hvI6hvI h!66] hp6 hp] hp6]hJqh<"k6 h!6]h!6 h!66hJqhP6@paanjak dobiven paljenjem'), Sadine (< sad 'mjesto na kojemu se ato sadi, rasadnik'), `ataruaa/`atoruaa (< aator < tur. ad1r) i Vinine (< vinina 'vinograd'), a na vrste obradivoga zemljiata Kratina (< kratina 'kraa njiva'), Podvornica (< podvornica 'glavna seoska njiva'), Velika njiva i Vlaka (< vlaka 'zavu ena izdu~ena njiva'). Na putove upuuju toponimi Peljevine (usp. peljati 'voziti') i Raskrsnice (< raskrsnica 'raskri~je'). Mjesto negdaanjih obrambenih objekata ozna ena su toponimima Meteriz (< meteriz 'opkop od zemlje, rov' < tur. meteris 'rov') i Prigra ina (< gradac 'utvrda'), a na razdoblje otkupljivanja begovskih zemljiata vjerojatno toponim Kupljenova e (: kupiti). Najvei je udio toponima nastalih od antroponima. Prema rodbinskim nazivima nastali su toponimi Babina njiva (: baba), edov grob (< ed 'djed') i Kum dolina. Hrvatskim su narodnim osobnim imenima motivirani su toponimi Lihuaa (< Liho < Lihomil) i Obradov do (< Obrad), kraanskim imenima toponim Du inka (< Du in < Du a < Dujam), a muslimanskim emaluaa (< emal < tur. Kemal). Prezimenima su ili rodnim imenima uvjetovani toponimi Baliuaa (< Bali < balija 'muslimanski seljak' < tur. osobno ime Bli), Bunguruaa (< bungur 'prebijena paenica' < dijal. tur. bulgur; `kalji 1979: 154), Draguni (< Dragun < Drago < Dragomir/Dragoslav), Eminov kuk (< Eminovi [< Emin] + kuk 'brdo s kamenitim vrhom'), Gardijan (< Gardijan), Grljuaa (< Grljevi [< grlje 'grlata osoba']), Kantarevina (< Kantarevi [< kantar 'vrsta vage' < tur. kantar]), Krgovina (< Krgovi [< krga 'hrga, krupna osoba']), Kudrevica (usp. kudrav 'kovr av'), Mihuaa (< Mihi [< Miho < Mihael/Mihovil]), Peai njive (< Peai [< Peao < Petar]), Rizvanbegovina (< Rizvanbegovi [< Rizvan + beg]), Sal evina i Salkovina (< Salkovi [< Salko < Salih]), `ariuaa (< `ari [< aar 'aaren, koji ima pramenove']), `kramuaa (< `krami [< akrama ' akrama 'mast koja se kupi na juhi'; Sk 3: 268 269]), `krba (< `krba [< akrba 'osoba s okrnjenim zubima']) te Trkljino i Trkljuaa (< Trklja [< trklja 'drvo za zaimanje vode iz zdenca']). Nepoznatoga mi je postanja toponim Malata a. 3. Zaklju ak Selo se Komanje Brdo u povijesnim vrelima spominje od konca 15. st. U njegovu se imenu okamenila ina ica bizantskoga imena Komnen. Na temelju prikupljene toponomasti ke grae razvidno je da su komanjski toponimi uglavnom hrvatski. Unutar temeljnoga hrvatskog sloja izdvaja se toponim Neretuaa koji sadr~ava praslavensku osnovu *ner-. Od adstratnih je slojeva o ekivano najzastupljeniji turski, no njegov udio nije ni pribli~no toliko velik koliko bi se o ekivalo nakon 400-godianje osmanlijske vladavine. Najbrojniji su toponimi antroponimnoga postanja. Iz njih saznajemo tko su bili negdaanji posjednici u Komanjemu Brdu te tko je selo napu ivao, a na temelju nekih od njih mogu se naslutiti smjerovi iseljavanja iz stola koga kraja na zapad (tako prezime Bungur okamenjeno u komanjskoj toponimiji danas opstoji u Pakoatanima, a prezime Gardijan zabilje~eno je u skradinskome kraju). Komanje Brdo prvo je selo stola koga kraja u kojemu su popisani (u prvome redu zahvaljujui trudu i ljubavi }eljka Mustapia) i toponomasti ki obraeni mjesni toponimi. Neka to bude poticaj i ~iteljima ostalih stola kih naselja da i svoja naselja uvrste na toponomasti ke zemljovide hrvatskoga povijesnog prostora. Literatura Ali i, A. S. 1985. Poimeni ni popis sand~aka vilajeta Hercegovine. Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu. ARj = Rje nik hrvatskoga ili srpskog jezika 1881.  1976., 1 26, Zagreb: JAZU. 75 razli nica Mareti, T. 1886. O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba. Rad JAZU, 82, Zagreb, 69 154. Mari, M. 2010. Katoli ko stanovniatvo ~upe Stolac, Stola ko kulturno proljee, 4, Stolac, 71 94. Peri, R. 2006. Stanje duaa u ~upama Hrasno i Dubrave. 300 godina ~upe Dubrave: Humski zbornik, 9, Aladinii, 159 202. Popis 1879 = Orstschafts und Statistiks von Bosnien und Herzegovina / `tatistika miesta i pu anstva Bosne i Hercegovine. Sarajevo: K. u. k. Regierungsdrckerei. Popis 1895 = Hauptresultate des Volkszhlung in Bosnien und der Herzegovina vom 22. April 1895. Sarajevo: Statistische Departement der Landesregierung. Pulji, M. 1996. Stolac  povijest kraja i ~upe. Mostar. SBiH = Stanovniatvo Bosne i Hercegovine: narodnosni sastav po naseljima. Zagreb: Dr~avni zavod za statistiku. Sk = Skok, P. 1971.  1974. Etimologijski rje nik hrvatskoga ili srpskog jezika, I  IV. Zagreb: JAZU. `kalji, A. 1979. Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Sarajevo: Svjetlost.  Svetomu Luki, obiteljskomu zaatitniku Mustapia, posveena je kapelica podignuta na mjesnomu katoli kom groblju.  Razli iti likovi ojkonima potvruju da je ime mjesnomu stanovniatvu neprozirno. Zgodna je pak igra rije ima Aziza Selimovi po kojemu se Hrgud neko zvao Kovee brdo (: vei) jer se nalazio nasuprot Komanju Brdu (: manji).  Apelativ kubaa 'vrsta staroga svilenog platna' dovodi se u vezu s tur. kuma_.  Treba spomenuti i srednjovjekovni vlasteoski rod Komlinovi iz Brotnja ije bi se daljnje podrijetlo moglo tra~iti u isto noj Hercegovini. Popovski su pak Komnenovii mlai rod.  Na lokalitetu se nalazi veliki kri~ (Pulji 1996: 115).  Na Vlaki se u Donjemu selu nalazi katoli ko groblje.  Prezime Bungur danas bilje~imo u Pakoatanima.  Prezime Gardijan bilje~imo u Plastovu kod Skradina i u `ibeniku, a vjerojatno potje e od kakva romanskoga imena (usp. osobno ime Gardun; ARj 3: 106).  Na tome se mjestu nalazi pravoslavno groblje.  Na Trkljinu se nalazi muslimansko groblje.  Budui da je rije  o njivi i zbog sufiksa -a a koji se esto dodaje na antroponimnu osnovu, mogue je da je toponim antroponimnoga postanja tvorenim od pridjeva mal.     PAGE  PAGE 1 ~OOOOOOOOO"P&P@PDPNPPPRPXPdPPPPPPQQQ0Q6QJQLQhQQQQQQQRDRTR^R`RfR|RRRRSS.Süüȸhz hc6h\hhp6 hhphphp6]hphchc6]hc hc6] hc] hp]jh&0J6U] h&6]h& h!66] h!66h!6 h&] h&61.SHSJSZS^S`SSST T8T:T\@\L\\\\\\\\\\\4]>]@]B]H]T]Z]f]]]]]]]]ºڵͫͫ͝͝jhc0J6U] hc6] hchc hc6 hz] hc]hJqh<"k6 hJqh<"kh@^hchm hm] hm6 h] h6hJqhQ 6 hJqhQ hhz8]]]]]]]:^>^@^^^^^^^^@___*`0``aHaVabbc"d6dNdddde@eveefHglgghhh2hZhhź͑͑͑͑͑ͶѲzhI}0h6s6 hI}0h6sh6sh2hd hU.6 hU.6] hd] hU.] h46]h4hMDh4h45\]hh(@]hU.hzjh0J6UhJqh<"k6 h]h: hc] hc6hc0^hh2hiiijRk@lmn$oppbqHr tt $dha$gdb$a$gdc$a$gd(@$dh7$8$H$a$gd6s $dha$gd6s $dha$gd $dha$gdJq$dh`a$gd4hiiihiniiiiiRjbjjjj*kRkkl@lZl.mm>nnno"o$o,o2oBoDoJoLoVoXoZo\orovooooooooooooopp8ppppԛԧhh6s6hh6s6mH sH hh6smH sH h6sh6s h6s6]hdh6s6 hdh6s h6s6 hh6shQ hJqhP h2h6shI}0h6s6h6s hI}0h6s:p4q`qbqdqHrJrssstt t tt t,t6ttttttttuvvvvvvvTwVwhwzwZxij|ohoh`hhbhb6 hbhbjhbhb0JUhvI hbhijhbhi0JUhbhb6CJaJhcCJaJhbhbCJaJ!jhbhb0JCJUaJ hchc hc6hcjhc0JUh(@jh(@0JU hJqhdh6shI}0h6s6%tvvvTwxx>yzzzzzzzzzzzzzzzzzh]hgdRW &`#$gdv$a$gd$a$gdb$a$gd:Zxfxxxxx>y@yyyzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz hJqhdh(@0JmHnHu hi0Jjhi0JUhijhiUhPhbh6 hbhjhbh0JU hbhijhbhi0JU hbhbhbhb6"zz $dha$gd,1h. A!"#$% @@@ Q NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List>@> Q Footnote TextCJaJ@&@@ Q Footnote ReferenceH*4 @4 RWFooter  p#.)@!. RW Page Numberm'L n. sTXXn. "& "& "& "& "&S\%n."CD\]? ef|O P ] %%%%%%G&& ''Y(()g))$*+U+ ,C,z,,B-r--_.j.o.p#p#p#p#p#p#p#O p#p#p#O p#W|p#0Dp#p#p#'8p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#v:p#v:p#Wp#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:yp#CD\]e? ef|O P ] %%%%%%G&& ''Y(()g))$*+U+ ,C,z,,B-r--G.H.J.K.M.N.P.Q.S.T.].^._.j.k.l.o.000000000000000000000000000000000000000000I00L0I00L0I00L0I00@0 I0 0I0 000I0 0,I0e? |& ''Y(()o.ʑ00'ʑ00ʑ000ʑ00:ȑ00ȑ00ʑ00ʑ0000 $$$'t d"%R(,+.145~O.SRVY@[]hpZxz !"#$%&>?@ABCEFH^tzzDGIz  '!!8@0(  B S  ?iLa!C:d! o. o.C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter u15. st18. st ProductIDDNOVjq#gnoy#FMPXZ`gq,0uz{SZahruLS`g(/"'-Y`f m  Q [ z      ) + 4 6 < ? E  i p f p s z ir|?DGPRYku )/38RWdkouPZds!*SWpw~ ITX_jmx,3:AZd  )/07W^ QUXaej#V^_gx}ir")3=',58 aimr!"+<Dow{ -6PVZ_jp| "%EMQX\bek D L e l !!'!y!!!!!!n"|"""*#4#R#X#f#p#q#{#########R$`$$$$$%%%%%%%%{&& ''-'8'9'<'='G'H'K'L'S'T'W'X'c'f'p'q'w''''''''''''''''(( ( ((+(7(8(C(D(G(H(W(Y(_((((((((((((((((((((((())g)n))))))))7*?*********N+S+++++++0,6,H,M,,,,,,,,,--3-5-8-w------.#.B.E.H.o.BD[]de> ? df{|N P \ ] %%%%%%%%%%F&G&&&' '''X(Y(((()f)g))))#*&*++T+W+, ,B,E,y,|,,,A-D-q-t---F.H.i.j.o.D[]e%ef|)))+ ,B--H.o.)H.o.Zi*s;:cJq36s/sNd,}"S?,.U.Z^1!6:<MDvIP8LS$[/[ch<"kwmd (@4.@^[nzv2 YkVb&\KM spQ 0pizRWo.@eeD|ee n.@@ @ @@@@"@&@.@0@2@4@6@NUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"qG2'2'8y#K8y#K~4)) 3qHP)?Q 2 Komanje BrdoDomagoj VidovicDomagoj VidovicOh+'0 ( H T ` lxKomanje BrdoDomagoj VidovicNormalDomagoj Vidovic19Microsoft Office Word@F J@"@7J@ }E@9J8y#՜.+,0  hp  IHJJK)  Komanje Brdo Komanje Brdo TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`bcdefghjklmnopsRoot Entry F 9Ju1TableK*WordDocument.SummaryInformation(aDocumentSummaryInformation8iCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q