Naslov
Stogodišnjica rendgenske kristalografije
(The 100th Anniversary of X-Ray Crystallography)

Autori
Kojić-Prodić, Biserka ; Molčanov, Krešimir

Izvornik
Kemija u industriji : časopis kemičara i tehnologa Hrvatske (0022-9830) 62 (2013), 7-8; 247-260

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
rendgenska difrakcija ; kristalografija ; kemijska veza ; bioznanosti ; kemija materijala ; povijest kemije
(X-ray diffraction ; crystallography ; chemical bond ; biosciences ; materials chemistry ; history of chemistry)

Sažetak
Stogodišnjica rendgenske kristalografije veže se uz prvi pokus difrakcije rendgenskih zraka, koje su na kristalu modre galice izveli njemački fizičari W. Friedrich i P. Knipping prema ideji i teorijskom predviđanju pojave M. von Lauea 1912. Matematička formulacija pojave, kao i temeljne postavke znanosti o građi kristala - kristalografije, u to vrijeme vezane uz mineralogiju, pogodovale su razvitku metode za određivanje geometrijske strukture materije na atomnoj razini. Povijesni primjeri određivanja strukture kuhinnjske soli do otkrića složenih, za život bitnih, (makro)molekula, kao globularnih proteina hemoglobina i mioglobina, DNK, vitamina B12, te novog otkrića ribozima, ilustriraju razvojni put rendgenske strukturne analize. Otkriće trodimenzionalnih struktura tih molekula metodom rendgenske difrakcije pokrenulo je nove znanstvene discipline poput molekularne biofizike, molekularne genetike, strukturne molekularne biologije, organometalne kemije i niza drugih disciplina. Otkriće i razvoj rendgenske kristalografije revolucioniralo je naše spoznaje u svim područjima prirodnih znanosti: fizici, kemiji, biologiji, geološkim znanostima i znanosti o materijalima o čemu svjedoči dvadeset osam Nobelovih nagrada (uključujući i otkriće X-zraka), koje su dodijeljene tridesetdevetorici znanstvenika i dvjema znanstvenicama. Eksplozivni razvoj znanosti i tehnologije tijekom dvadesetog i 21.stoljeća temelji se na spoznajama o detaljnoj trodimenzionalnoj građi molekula i njome predviđenih i objašnjenih fizičkih, kemijskih, bioloških i farmakoloških svojstava molekula. Jedan od svježih primjera, koji je bilo teško predvidjeti, je uspješna, nedovršena priča o grafenima, koja puni nalovnice vodećih znanstvenih časopisa kao što su Science, Nature, Nature Materials, Nature Nanotechnology, Nature Chemistry i Nature Physics. Suvremena kristalografska istraživanja pokrivaju široko područje znanosti i veoma su inovativna te nije uputno predviđati u kojim će se smjerovima nastaviti razvijati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA