ࡱ> gif{jnbjbjzz.)%8/!"t v v v v v v $"k%D  {!dt t p60` !0!%R%% jv!%% :Zaklju ak Ukrajinsko Zakarpattje kao model uzajamne tolerancije Zemljopisni polo~aj Ukrajinskoga Zakarpattja uvjetovao je njegovu uklju enost u povijesni razvoj razli itih epoha i kultura. Bez obzira na teritorijalnu udaljenost od Hrvatske, odnosno razgrani avanje Maarskom, ta se regija mo~e tuma iti i kao svojevrsna spona u procesima komuniciranja izmeu hrvatskih i ukrajinskih zemalja. Osim predslavenskih etni kih naziva, koji su se u odreenim povijesnim etapama talo~ili na putovima od ukrajinskih Karpata do hrvatskih prostora, istim su se pravcem airile i slavenske migracije, ato je obilje~eno, izmeu ostalog, toponimskim analogijama. Svojim polo~ajem regija je imala ulogu vrata prema ukrajinskom prostoru s kojim se, kako se pretpostavlja i ato zahtijeva prou avanja, povezuje i pojam Bijelih Hrvata. Potonje upuuje na nu~nost poredbenih istra~ivanja arheoloake grae zapadnoukrajinskih i hrvatskih prostora. Nije manje va~no ni traganje za srodnim elementima u jezi noj, etnoloakoj i drugoj grai, koja bi predo ila proces povezanosti slavenskoga korpusa prije njegova rascjepa zbog ugarskih napada, odnosno preuzimanje slavenskih elemenata kod ugarskog etnosa i obrnuto. Meutim ta problematika u zborniku nije rasvijetljena te su ovi zaklju ci svojevrsno signaliziranje nu~nosti takvih istra~ivanja u budunosti. Razvoj ukrajinske dr~avnosti posebice je izra~en u srednjem vijeku postojanjem formacije sa srediatem u Kijevu, poznate kao Rus ka zemlja (Nestor), kasnije nazvana Kijevskaja Rus (naziv je upotrijebio ruski povjesni ar S. Solovjov /1820 1879/, u nastojanju da potvrdi ukrajinsku srednjovjekovnu dr~avnost kao dio kasnije nastalih formacija koje je nazvao Rus Moskovska, Vladimirska, Peterburaka ( CAL ;048<8@A:0O, CAL >A:>2A:0O, >AA8O 5B5@1C@3A:0O). Zakarpatske su zemlje pripadale starokijevskoj dr~avnoj formaciji koja je ujedinjavala razli ita slavenska plemena, meu kojima se spominju i Bijeli Hrvati. Kao dio Rus ke zemlje, Zakarpattje je kao najudaljenija provincija te dr~avnosti (koja je pala zbog mongolske navale 1240 1241) cijelo vrijeme o uvalo taj srednjovjekovni naziv Ukrajinaca u razli itim oblicima  od regionalnih kao Zakarpats ka Rus , Karpatorus i sl., do opega naziva pu anstva Zapadne Ukrajine poznatog kao Rusyn, Rus kyj ili Ruten; naziv Rus -Ukrajine potvruju zapadnoeuropski izvori. Prijevodi iz monografije akademika Dmytra Nalyvajka, objavljeni u zborniku, donose uvjerljiva svjedo enja o recepciji staroukrajinske dr~avnosti Rus kao one koja je povezana s ukrajinskim prostorom  povijesnim, geografskim i drugim obilje~jima. Postupnom ekspanzijom Moskovskoga carstva njegovi su vladari preferirali taj prastari naziv kao svojevrsnu krunu mone dr~avnosti iz srednjega vijeka te su promijenili naziv Moskovije slu~beno ga zamijenivai Rossijom, prema gr kome modelu staroga naziva Rus . Iako su Rusy i-Ukrajinci izgubili, kao i veina slavenskih naroda, svoju dr~avnost, oni se nisu odrekli ideje neovisnosti. Meutim u tim te~njama suo ili su se s jakim otporom susjednih slavenskih dr~ava  Poljske i Moskovije, odnosno Rusije. I u narednim stoljeima je taj slavenski narod, razdijeljen izmeu dvaju carstava  Ruskog i Austrougarskog, te~io prema idealu  slobodnoj, neovisnoj i ujedinjenoj zemlji. U okolnostima otpora velikoruskom imperijskom diskursu, u podruskome dijelu prihvaen je naziv Ukrajina, koji se kao slavenski naziv spominje u izvorima srednjovjekovne Rus -Ukrajine. U podaustrijskim zemljama i dalje se uvao prastari naziv Rus , Rusyn, na koji nisu pretendirale Austrija ili Poljska, ali koji se nerijetko pogreano povezivao s Rusijom. U te~njama prema ujedinjenju ime Ukrajina kao simbol otpora postupno se airilo i na zapadnoukrajinski dio naroda, ponajprije u Galiciji kao u srediatu nacionalnog otpora. Meutim Zakarpatska Ukrajina je zbog udaljenosti, teritorijalnih pretenzija susjednih zemalja i neprekidnih sprje avanja nacionalnoga konsolidiranja te regije s cjelovitom Ukrajinom i dalje uvala stari naziv Rus , Rusyn, koji se proairio do tih najudaljenijih zemalja iz nekada mone Rus ke zemlje sa srediatem u Kijevu. U daljnjim povijesnim etapama stanovniatvo Zakarpattja je uvalo svoje etnonacionalne osobitosti, ato su pokazala i istra~ivanja Myhajla Tyvodara. Prema njegovim zaklju cima zakarpatski Ukrajinci ine gotovo 82% ukupnog stanovniatva i imaju glavnu ulogu u suvremenim dr~avotvornim procesima te socijalnom, politi kom i kulturnom ~ivotu toga podru ja. Sve navodi na zaklju ak da je rije  o etni koj ukrajinskoj sr~i Zakarpats ke oblasti. Izvornost etnografske zone Zakarpattja o ituje se u podjeli teritorija naseljenih Guculima, Dolynjanima, Bojkima i Lemkima. Analiza osobitosti njihove kulture upuuje na genetsku povezanost s ukrajinskom etni kom tradicijom. Istra~iva  je pokazao da se povijesna odvojenost zakarpatske etnografske zone i odreena posebnost njezinih etnografskih te lokalno-teritorijalnih grupa ne treba zlorabiti u razli ite svrhe. Osebujnost pu ke tradicije Zakarpattja ne stvara temelj da se stanovniatvo Zakarpattja gleda odvojeno od ukrajinskog etnosa. Iza politi kih i etnografskih te~nji da se Zakarpattje odvoji od Ukrajine uvijek su se skrivali politi ki interesi susjednih dr~ava. Poteakoe u konsolidacijskim procesima zakarpatske regije s cjelovitom ukrajinskom maticom negativno su utjecale na razvoj nacionalne svijesti kod pu anstva. Meutim, kao ato je uvjerljivo pokazao Pavlo u ka, taj proces se nezaustavljivo razvijao u sredini zakarpatskih Ukrajinaca. Uza sve prepreke s kojima se suo avala njihova svijest u izra~avanju svojega nacionalnog,@BDJLhŵwhYJB:2h:[mHsHhUmHsHhB~qmHsHhthB~qCJaJmHsHhth:[CJaJmHsHhthCJaJmHsHhthlCJaJmHsHhthYCJaJmHsHhthl6CJaJmHsHhtht6CJaJmHsHhthB~q6CJaJmHsHhW0I6CJaJmHsHhb~6CJaJmHsHh_@hb~5mHsHh_@hV>a5mHsHh_@hV>a5p>B(0DNLV"\cxh*km m"mn $dha$gdYgdE09 $dha$gd$dh`a$gdcO$dh`a$gdE09 $dha$gd:@dhgdU $dha$gd:[ $dha$gdb~ " $ 6 j ~ 6 < " > ^ ` h v ( 8 H T b  $ & 8 F H N X d ୥ححhIEmHsHhtl^mHsHh|dmHsHh\mHsHh:@mHsHhZ)mHsHhzvmHsHhw<hw<mHsHh%mHsHhmHsHhw<mHsHhB~qmHsHh:[mHsHh /mHsH7d 8HVd.>DHTVXhjzTVh(,8:PRh8XlnpȠиШРРh mHsHhIEmHsHh /mHsHhQ7nmHsHh `mHsHh&<mHsHhtl^mHsHhY mHsHh|dmHsHh%mHsHhzvmHsHh:@mHsH>pNPpr:>@DLNVX`tv|8@B<>B|x|x|x|h5h5mHsHhB0J\mHsHh /0J\mHsHh' F0J\mHsHhWh' F0J\h mHsHhtmHsHhBmHsHh80JmHsH h80Jh-%h' F0Jh8mHsHh /mHsHhIEmHsHh' FmHsH/(:^RTXfjRT (*8<NRXZ4Z\`hnĴhh| mHsHh4h uhmhe9hmmHsHhDVhBmHsHh /mHsHhBh?h5mHsHh5G D H v | !!r!v!!!!!!","."8"P"R"\"n"p"r"x"""""""#####t####### $$$:$$$$$f%~%%%%%%%ļļļhK^hhnNh[2h4h{Qh2&h{QmHsHhtmHsHhghmh~3h| mHsHhI%%%%%%&&v&z&&&&&&'N'P'R'^'d'f't'v'~'''''''>(@(B(N(V()))) )$)D)F)P)R)h))*"*****+0+6+H+Z+\+++,>-@-D-X-Z-\-n-̴̬ܰܰܬĬhE09hU|Jhh>"mHsHh>"hU|JmHsHhh3Gh| mHsHh3GmHsHh{QhK^h[2h{QmHsHhnNh6neDn-------. ....../ /:/@/L//000 0"000<0P0`0001111.22222 3$3(3v333333FFFFGGؽ𽵭𝥋h0 mHsHUh?CmHsHh4 mHsHhtCmHsHh/@mHsHh(mHsHh>"mHsHh(h(mHsHhC`h3h3mHsHh| mHsHhE09h4hC`mHsHh4mHsH6 identiteta, nije se gasila te~nja prema jedinstvu s cjelovitom Ukrajinom, ato potvruju dogaaji iz prve polovice 20. stoljea. Jedno od najja ih svjedo enja te~nji ukrajinskog naroda prema neovisnoj j cjelovitoj Ukrajini bilo je potkraj 1930-ih godina i proglaaenje Karpats ke Ukrajine, koja je bila jedina dr~ava u kojoj je nevelik dio ukrajinskog naroda proglasio svoju nezavisnost. Ona je simbolizirala nezaustavljivu te~nju naroda u borbi za stvaranje ukrajinske dr~avne tvorevine na vlastitom ukrajinskom teritoriju. Povijesni kontekst nastanka i daljnje sudbine te formacije joa jednom ocrtava dramati ne okolnosti s kojima se suo avala ideja ukrajinske cjelovitosti u ozra ju teritorijalnih pretenzija na zakarpatsku Ukrajinu od strane razli itih re~ima, ato pokazuju tekstovi istra~iva a  od iseljeniatva prikazanog kroz sudbinu Petra Ster a do suvremenih povjesni ara koje predstavljaju Mykola Vegea i Vasylj Dovgej. Publicizam i polemi nost tekstova Vasylja Dovgeja ovdje su va~ni kao odraz aktualnosti problema normaliziranja odnosa u regiji. Polietni nost i multikulturalnost regije s prepletanjem i utjecajem razli itih imbenika  etni kih, povijesnih, religijskih i politi kih nije mimoiala i takva pitanja kao ato su povijest razvoja jezika i suvremeno govorno stanje. Za razvoj ukrajinskog jezika karakteristi ne su dijalektalne osobitosti, koje su se posve logi no odrazile na govornim osobinama pu anstva u Zakarpattju. Meutim odreeni entuzijasti pokuaavaju iskoristiti takvo stanje te~njom da potvrde jezi nu odvojenost zakarpatskih Ukrajinaca. Znanstvena analiza takvih pothvata upuuje na izra~enu tendencioznost, diletantizam te izvjeata enost sli nih tvorbi. Na konkretnim primjerima akademik Vasylj Nim uk je detaljno prikazao nekompetentnost nekih neupuenih u zakonitosti jezikoslovlja tvoraca. Nema sumnje da je jezik zakarpatskih Ukrajinaca na prostorima seoba prema drugim govornim okru~enjima do~ivljavao razli ite utjecaje. Meutim ti procesi zahtijevaju znanstveni pristup, na ato upuuju analize koje su proveli Mykola `tec i Jurij Muly ak. Odreene tendencije, povezane s pitanjima nacionalnog identiteta u regiji, analiziraju radovi istaknutih znanstvenika kao ato su Oleksa Myaany , Maj Pan uk i Oleg Bagan. Premda istra~ivanja Natalije Mar uk donose zaklju ak o odsutnosti potpore negativnim tenzijama u suvremenome druatvu, koje bi vodile prema rascjepu u pu anstvu Ukrajinskoga Zakarpattja, navedeni autori ipak upuuju na mogunost nastanka odreenih modela posve suprotnih idejama cjelovitosti u Sredianjoj Europi. Iako je Zakarpatska oblast mala regija, ona se na~alost ponekad rabi kao poligon za ispitivanje odreenih tendencija koja idu na atetu ponajprije njezinu stanovniatvu, a poneki mitologemi mogu zavarati i zaraziti svjetonazor Rusyna-Ukrajinaca i u drugim zemljama. Poglavlje posveeno povijesnim migracijskim procesima koji odra~avaju sudbine rusinsko-ukrajinskih doseljenika u ju~noslavenske zemlje opisuje svu slo~enost polo~aja tih ljudi koji su kroz povijest do~ivljavali mnogo poteakoa. Unato  razli itim te~njama da se sprije i njihov opstanak, doseljenici su nastupali kao predstavnici povijesne domovine. Duboko ukrajinsko domoljublje, te~nje da se o uvaju vlastiti identitet i odanost Ukrajini, uz neprekidnu povezanost s njome, karakteriziraju povijest ukrajinsko-rusinske dijaspore na ju~noslavenskim prostorima. Jedan od istaknutih predstavnika takvih uvjerenja je i Gabor Kosteljnik (02@8W; >AB5;L=8:). Njegov ~ivotni put i djelatnost na svojevrstan na in uobli avaju te~nje zakarpatskih doseljenika da se identificiraju s povijesnom domovinom. Takve te~nje neprekidno su bile metom razli itih intriga usmjerenih na razdvojenost ukrajinskog pu anstva, simbolom kojega bila je i tragi na smrt velikog rodoljuba. Povijest ukrajinsko-rusinske dijaspore na ju~noslavenskim prostorima, prikazana u istra~ivanjima ukrajinsko-talijanskog znanstvenika Olega Rumjanceva, zahtijeva daljnja prou avanja. Jedan od zadataka je i neophodna priprema povijesnog prikaza saveza Rusina-Ukrajinaca Republike Hrvatske. Ta udruga je desetljeima bila va~na kulturno-prosvjetna, organizacijska ustanova koja je, u vrijeme sovjetskog re~ima u povijesnoj domovini  Ukrajini, djelatnoau niza generacija entuzijasta znatno pridonijela o uvanju i razvoju nacionalnog identiteta Ukrajinaca-Rusina, pridonosei kulturnoj riznici svoje druge domovine. Danaanje Ukrajinsko Zakarpattje je primjer multikulturalnosti, gdje uzajamna tolerancija i poativanje nacionalne tradicije kao karakteristi na osobina ukrajinskog mentaliteta mora pridonositi modelu su~ivota, raznolikosti kulture europskih naroda kojima te~i, a kojima i pripada upravo i kroz svoja zapadna vrata  Zakarpattje i sva Ukrajina. Logi no je o ekivati da se ta ukrajinska regija, s kojom su povezani Ukrajinci koji su se razli itim povijesnim sudbinama naali u drugim zemljama, rasvijetli i predo i tim zemljama kao model ukrajinske uzajamnosti i otvorenosti drugim kulturama. Jevgenij Paa enko, Mateja Hrgovan, Slaana Juki, Marina Juri, Siniaa Radan, Kristina Su i, Nika `imi, Aleksandar Zrni     PAGE  PAGE 4 G GrG~GGGGGGGGH*H,H=mHnH sHtH h17hcOnH tH hcOmHnH sHtH h?CmHnH sHtH h17h0 nH tH h0 mHnH sHtH hC`nH tH hC`mHnH sHtH h.mHsHh0 mHsHhC`mHsH)MMMMMM@NBNDNFN`NdNlNNNNNN@ODOZO|OOOOOOOOOPPP*PBPPPvPPPPPPQQlQļ||||t|t|t|tthmHsHh_mHsHhk mHsHh^=mHsHh?CmHsHh mHsHh%mHsHh.mHsHh#s mHsHhgtmHsHhcOmHnH sHtH h#qmHnH sHtH h?CmHnH sHtH h%mHnH sHtH h#s mHnH sHtH ,lQQQQQQQQQQQQQRJRbRnRpRRRRRR6Sf\\]] ]"].]0]2]B]F]H]n]]]]]]]]]]"^.^4^>^^^v^x^~^^^^^^^__(_*_6_@_D_F_V_j_n_p___________d`l`~````ȨȨhF=mHsHhumHsHh{<3mHsHhG3mHsHhH*]mHsHhmHsHh3YVmHsHh@cmHsHhpj mHsHh#s mHsHh1mHsH?``aaa6a8a>aDaaabb(b,bxbbbbbcc0c2cFcTcccccccc"d0dRdndpdddddddDeXeZejeleef"f*f,fļԬԬԬԤԤhmHsHhq^XmHsHhT9mHsHhR&mHsHhumHsHhQPmHsHhtmHsHhumHsHh{<3mHsHhH*]mHsHh&LhXO|mHsHh#s mHsHhG3mHsHh&LmHsH5,f4f6f\f^f|f~fffgVgvgzg~gggggggghhdhthhhhhhh*i.iiiiijjjkk&k(k,k.kA`> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa 6O6 XBucoz-forum-post8 @8 [2Podno~je  E$2)@2 [2 Broj stranice\C@"\ E09Uvu eno tijelo tekstadh`mHsHPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V,cy$wc.bQKG7fK˵Riv4HN@!Fco#c (QR/L A]#Tv@=!<İT̟qu gDL--_FFGzѺU7q^۫ >Xju)lꝜg d֚/_ӹtLԀ~\vd9|:x9|Jk (b49C2lZ "/_䗟?Byߞ=yէ) ҘHt}a+d$G10-Sl& R*ToN1ˢ!hU{ƒHLps ;ZVIV 2n*]8MRyZ:w#⨹ppH~._w/cR%C:riFMc˴f;Y[EBU`V0ǍDḊǬXEUJ/zRAC8D*[-}CǪ ..R(zP漌iv@@@bU|!8Y;8>ܦ,AuLj;:5nFs[ ׸UqokބݫfO4EE@'ߢ5w7E|-yօAYfNc@M!-a 4A 64HpU ) uO3 e:(fQ!sHvy`Wr~(Bshgr%c VF5iP./L›0 ˫pעᰃ m(\ddH= R+sh;l2)^+Ikio ,A*k,GMg,Jd9\,AGm\nzi9~)D]9|%lڟZ̦gl冹EP9> ljWY DK/7e@E7:+k G7d<&*}gV'A} ש Tu洷+9gEW38Y+MC*t0O%Jݍq7ŔRN)z?ۇ@GbDž8t4~_`zd kH*6 r5gyCڧ!# B-;Y=ۻ,K12URWV9$l{=An;sVAP9zs:Y'[`ۇ@Pf7[6DY*@Xi+hee*skfDqbX,?*|fv u"xA@V_ .`p64+lt^7 t '5;Kb8s9x<ڮ-t5Dd8?Șe/Y|t &LILJ`DCPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] !* $$$'d p%n-GMlQbVf\`,fll,njn !"89:;<=>?Anjn@  '!!8@0(  B S  ?/569:IJOPZ]ghosuv 3 C M N h k       ' ) , - U V ] ^ h i l t u v y   . 5 7 8 q s  % ; > Q S i l q r   % & ( / 7 9 < A D E O U  OP;>VWbdrs!', CGQSqQRS(1CDx '(:?Z\mN%X%))))**********"* AD79 !xy  $$'')'((y)~)))))*******"* ))))*******"*b$n$))))))*******"*411 0 | #s us0)QY !=t%[(pj [l >"-% /!/H2U2[2G3{<3VK7E09e9N;4y</@_@XB?CtCIE' FIW0IU|J&L='NnNQP{Q=RR3YVq^XtGYH*]K^tl^_]` `N` aV>ara@chd6ne h*h/kQ7n#qB~qUDrzvXO|k~2&>=3Y k %buR&QVf@:[w<^=?4 8:@V*9NY3GBe8/4F=UXb~mZ) zb%W%\gjgt~39bHDVnC`{K^&<RuB|d .cO5U8I+lT9e:))@   !*  "$&(*,.0FUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialA$BCambria Math"1GZfTg$D#LD#L!r4))3QHP?/k2!xx JevgenijHenkoOh+'0\   $ 0<DLT Jevgenij Normal.dotmHenko36Microsoft Office Word@B@@B@@a6D#՜.+,0 hp|  L)  Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABDEFGHIJKLMNOPQRSTUWXYZ[\]_`abcdehRoot Entry F`up6j1TableC%WordDocument.SummaryInformation(VDocumentSummaryInformation8^CompObj}  F+Dokument programa Microsoft Word 97 2003 MSWordDocWord.Document.89q