Naslov
Utjecaj sklopa na prinos te dinamike prinosa i tržišne cijene na dobit u uzgoju paprike u visokim tunelima
(The plant population influence on yield and market price influence on profit of high tunnel growing bell pepper)

Autori
Lončarić, Zdenko ; Teklić, Tihana ; Lončarić, Ružica ; Vidović, Irena ; Jug, Danijel

Izvornik
Poljoprivreda (1330-7142) 5 (1999), 2; 53-59

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
paprika; visoki tunel; sklop; prinos; dobit
(pepper; high tunnel; plant density; yield; profit)

Sažetak
Tijekom 1998. godine u Rakitovici (Donji Miholjac) je proveden pokus s ciljem utvrđivanja utjecaja sklopa na prinos paprike sorte Blondy F1 u uzgoju u visokim tunelima. Pokus je postavljen na kalciziranom tlu uz gnojidbu 30 t/ha stajskog gnoja, 750 kg/ha kompleksnog gnojiva 5:20:30 S i 250 kg/ha uree. Postavljena su 3 različita sklopa (5, 4 i 3,3 biljke/m2) u 4 ponavljanja. Sadnja je na malču crne folije u 4 visoka tunela obavljena 09.05. s međurednim razmakom 50 cm, a 40, 50 i 60 cm unutar reda. Uz redovito navodnjavanje obavljene su 2 folijarne prihrane (1% Fertina P, NPK 10:5:4 + mikroelementi) i 7 fertigacija (30 kg/ha Kristalon NPK 14:7:21 + mikroelementi). Za svaku od 7 berbi (3.07. do 21.10.) je utvrđen prinos i broj plodova te prosječna težina ploda. Putem ankete prodaje i troškova utvrđen je utjecaj sklopa i tržišne cijene (osječka veletržnica) na dinamiku dobiti obiteljskog gospodarstva s ukupno 0,12 ha proizvodnje paprike u visokim tunelima. Prinos je nakon svih berbi bio najveći kod najgušćeg, a najmanji kod najrjeđeg usjeva (93,8 t/ha, 90,3 t/ha i 86,1 t/ha). Analogno tome odnose se i profiti (40,6 kn/m2 za najgušći, te 37,9 kn/m2 i 35,9 kn/m2 za rjeđe usjeve). Istovjetan je utjecaj gustoće usjeva i na broj plodova (64,0 te 61,4 i 57,4 na m2). Prinos po biljci bio je 2,58 kg kod najrjeđeg, 2,26 kg kod srednjeg i 1,88 kg kod najgušćeg usjeva. Analogno prinosu i broj plodova po biljci je bio najveći kod najrjeđeg usjeva (17,21), kod srednjeg 15,35 te najmanji kod najgušćeg usjeva (12,80). Sklop nije imao značajni utjecaj na prosječnu težinu ploda iako je kod najgušćeg usjeva iznosio 146,6 g, kod srednjeg 147,2 g, a kod najrjeđeg usjeva 150,2 g. Razlike prosječnih težina ploda nisu bile statistički značajne. Stopa profitabilnosti bila je najpovoljnija kod najgušćeg sklopa (376 %), kod srednjeg sklopa iznosila je 368 %, a kod najrjeđeg je sklopa bila najniža (362,6 %). Ispitujući udjele prinosa i dobiti pojedinih berbi u odnosu na ukupan prinos i dobit, utvrđeno je slijedeće: najviši udjel u odnosu na ukupan prinos sva 3 sklopa ostvarila su u kolovozu (42,63, 46,24 i 46,29 %), dok je najviši udjel sva 3 sklopa u odnosu na ukupnu dobit ostvaren u srpnju (52,29, 50,58 i 48,85 %) zbog više tržišne cijene. Navedeno dovodi do zaključka da povećanje prinosa kod gušćeg sklopa nastaje kao rezultat većeg broja plodova na ha (više biljaka s manjim brojem plodova) otprilike iste prosječne težine, a kod rjeđih se sklopova smanjuje prinos zbog manjeg broja biljaka s više plodova po biljci, ali ukupno manje plodova na ha. Sklop 5 biljaka po m2 dao je najpovoljnije financijske rezultate pri čemu tržišna cijena ima značajan utjecaj na dinamiku dobiti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA