Naslov
Mikrogljive na zrnu kukuruza i povezanost s mikotoksinima u Hrvatskoj
(Fungi on Croatian corn and their corresponding mycotoxins)

Autori
Jurjević, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.12

Godina
2000

Stranica
138

Mentor
Cvjetković, Bogdan

Ključne riječi
Kukuruz; mikrogljive; mikotoksini
(corn; fungi; mycotoxins)

Sažetak
Mikotoksini su sekundarni metaboliti mikrogljiva koji u ljudi i životinja imaju mutageno, genotoksično, teratogeno i kancerogeno dijelovanje. Toksično dijelovanje mikotoksina okratoksina A pripisuje se uloga nastanku endemske nefropatije. Eventualna nefropatija je bolest bubrega koja je u Republici Hrvatskoj nađena u području zapadne Brodske posavine. Uzorci zrna kukuruza sakupljeni su u 14 županija, 14 sela zahvaćenih BEN-om i u kontrolnom sela Klakaru s ciljem utvrđivanja mikoflora i njene povezanosti s mikotoksinima. U 1996. godini sakupljeno je 105 uzoraka a u 1997. godine 102 uzorka. Identifikacija gljiva obavljena je pomoću mikroskopa i binokularnog povećala, a detekcija mikotoksina pomoću tekućinskog kromatografa visoke djelotvornosti (HPLC - High perfomance liquide cromatography). Tijekom analize najčešće su izolirane slijedeće mikrogljive: Fusarium verticillioides, F. subglutinans, Penicillium spp.i Mycelia sterile. U istim analizama rjeđe su bile zastupljene ove gljivice: Acremonium spp., Alternaria spp., Aspergillus spp., Botrytis cinerea., Cladosporium spp., Chaetomium spp., Epicoccum spp., F. graminearum, F. poae, Gonatobotrys spp., Glyocladium spp., Nigrospora spp., Papulaspora spp., Rhizoctonia spp., Rhizopus spp., Stachyobotris spp., Trichoderma spp. i Trichothecium spp. Velika kontaminacija gljivama roda Penicillium (potencijalnim proizvođačima OTA) u svim ispitivanim uzorcima kukuruza iz 14 hrvatskih županija bila je 88,9 % (79-96 %), a u području zahvaćenim BEN-om 87,4 % (74-94,3 %) u 1996. godini. U 1997. godini kontaminacija gljivama roda Penicillium uzoraka zrna kukuruza iz 14 županija bila je 93,3 % (84,5-98,5 %), a kontaminacija uzoraka iz području zahvaćenog BEN-om 86,9 % (75-96 %) u 1997.godini. U 1996. godini okratoksin A (OTA) nađen je u 9,6 % ispitanih uzoraka kukuruza (u 6 od 62 uzorka) u 5 od 14 županija, i u 7,5 % uzoraka iz područja zahvaćenog Balkanskom endemskom nefropatijom (u 3 od 40 uzorka). Srednja vrijednost koncentracije okratoksina A u pozitivnim uzorcima kukuruza bila je 63 ngOTA/g (0,36-223,6 ng/g) i 0,7 ng/g (0,36-1,1ng/g). U 1997. godini OTA je nađen u 25 % uzoraka kukuruza (u 14 od 57 uzoraka) sakupljenih u 8 županija, a srednja vrijednost koncentracije u pozitivnim uzorcima bila je 16 ng/g (0,26-216,6 ng/g). U 50 % uzoraka (u 21 od 42 uzorka) sakupljenih u 14 sela zahvaćenih BEN-om nađena je OTA, a srednja vrijednost koncentracije u pozitivnim uzorcima bila je 87 ngOTA/g (0,29-613,7 ng/g). Koncentracija OTA u uzorcima iz endemskih sela bila je značajno niža od koncentracije OTA u uzorcima sakupljenim u 14 županija. U 1996. godini gotovo svi sakupljeni uzorci kukuruza - njih 98 % (61 od 62 uzorka) - iz 14 županija bili su kontaminirani s fumonizinima (B1 i B2), uz srednju vrijednost pozitivnih uzoraka od 622 ng/g (od 18 do7956). U 1996. godini nađeno je 95 % (u 38 od 40 uzorka) kontaminiranih uzoraka u području zahvaćenim BEN-om, uz srednju vrijednost pozitivnih uzoraka od 714 ngFB1+FB2/g (24-9903 ng/g). U 1997. godini broj kontaminiranih uzoraka kukuruza s fumonizinima B1+B2 u neendemskom području je bio približno isti 91 % (u 52 od 57 uzoraka) - kao i prethodne godine, ali je visina srednje vrijednosti kontaminiranih uzoraka manja (112 ng/g ; 12-970 ng/g). U području BEN-a 95 % sakupljenih uzoraka kukuruza (40 od 42 uzoraka) bilo je kontaminirano fumonizinima (B1 + B2) sa srednjom vrijednošću pozitivnih uzoraka od 154 ng/g (12-1961). Visina kontaminacije uzoraka zrna kukuruza s FB1 i FB2 u 1996. i 1997. godini u korelaciji je s mikološkim nalazima gljive Fusarium verticillioides (potencijalni proizvođač fumonizina) – 2,5 % 1996.godine i 2 % 1997. godine. U 1996. godini beauvericin je nađen u 15 % analiziranih uzoraka (u 9 od 62 uzorka) iz 7 županija od 14, uz srednju vrijednost pozitivnih uzoraka od 330 ng/g (34-1346 ng/g), odnosno u 20 % uzoraka (u 8 od 40 uzoraka) iz područja zahvaćenog BEN-om, uz srednju vrijednost od 479 ng/g (25-1864 ng/g). Od 102 analizirana uzorka zrna kukuruza u 1997. godini, niti jedan uzorak nije sadržavao beauvericin, a iz područja zahvaćenim BEN-om samo jedan uzorak bio je pozitivan (696 ng/g).Visina kontaminacije uzoraka zrna kukuruza s BEA u 1996. i 1997. godini u korelaciji je s mikološkim nalazima gljive Fusarium subglutinans 6,6 % u 1996. godini i 0,8 % 1997. godine. Okratoksin A, fumonizini (B1 i B2) i beauvericin nađeni su zajedno u 3 od 105 analiziranih uzoraka u 1996. godini, odnosno samo u jednom od 102 analizirana uzorka iz 1997. godine. U 9 od 105 uzoraka zrna kukuruza nađeni su zajedno okratoksin A i fumonizini (B1 i B2) u 1996. godini, odnosno u 37 od 102 uzorka iz 1997. godine. Fumonizini i beauvericin nađeni su u istim uzorcima 1996. godine u 19 od 105 analiziranih uzoraka kukuruza i u jednome, iz 1997. godine. Rezultati pokazuju na raširenost okratoksina A na području 14 hrvatskih županija kao i u području BEN-a, te na njegovu povezanost s drugim mikotoksinima, mogućim uzročnicima BEN-a, kao što su fumonizini (B1 + B2) i beauvericin. Budući da su ti mikotoksini nađeni i izvan područja endemske nefropatije u visokoj koncentraciji, nije moguće sa sigurnošću odrediti njihovu ulogu u etiologiji bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA