Naslov
PEDOGEOKEMIJSKO KARTIRANJE ALUVIJALNE RAVNICE SREDNJE POSAVINE
(PEDOGEOCHEMIC MAPPING OF ALLUVIAL PLAIN OF CENTRAL POSAVINA)

Autori
Blažanović, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prirodoslovno matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.07

Godina
2013

Stranica
89

Mentor
Romić, Marija

Ključne riječi
različitost i kvaliteta tipova tala; statistička analiza; kartirane jedinice tla; interpolacijske karte
(variability and quality of agricultural soils; summary statistics; mapping units of soil; interpolation maps)

Sažetak
Općeniti cilj ovog diplomskog rada bio je utvrditi različitost i kvalitetu tipova tala srednje Posavine koja se koriste za poljoprivrednu proizvodnju. Slijedom toga analizirane su i klimatske prilike tog područja, utvrđene su osnovne kemijske i fizikalne osobine tla, te su opisane pedološke i geološke karakteristike ovog područja. Prikupljeno je 130 uzoraka sa 65 lokacija, od čega 65 iz površinskog sloja tla (0-30 cm) i 65 iz podpovršinskog sloja tla (30-60 cm). Na uzorcima su utvrđene osnovne kemijske i fizikalne karakteristike tla: pH, EC, P2O5 i K2O, mehanički sastav tla te koncentracije za niz od 16 elemenata koristeći ICP-OES nakon ekstrakcije zlatotopkom. Dobiveni su podaci uneseni u GIS bazu, te je nad njima provedena statistička analiza podataka (Deskriptivna statistika i transformacija podataka, Multivarijatna statistička analiza: Faktorska analiza, Geostatistička interpolacija). Izrađene su i interpolacijske karte za pojedine elemente u tragovima te prostorna analiza korištenjem pedološke karte. Dobivene koncentracije elemenata u tragovima interpretirane su na temelju Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 32/10) čime je utvrđeno da koncentracije pojedinih elemenata prelaze maksimalno dopuštene količine. Koncentracije elemenata u tragovima također su uspoređene s medijanima za iste elemente za Posavinu. Posebno je izdvojeno 7 kartiranih jedinica tla (Močvarno glejno, djelomično hidromeliorirano i močvarno glejno vertično tlo ; Pseudoglej na zaravni i pseudoglej obronačni ; Lesivirano na praporu, lesivirano na praporu, semiglejno i lesivirano tipično na laporu i mekom vapnencu ; Aluvijalno (fluvisol) obranjeno od poplava ; Eutrično smeđe tlo i eutrično smeđe na flišu ili mekom vapnencu ; Rendzina na laporu (flišu) ili mekim vapnencima ; te Ritska crnica, djelomično hidromeliorirana) kojima pripada najveći broj uzetih uzoraka tla. Statistički rezultati analize podataka grupiranih po kartiranim jedinicama pokazali su da ne postoji velika varijabilnost analiziranih pokazatelja u pojedinim kartiranim jedinicama. Uočene su jedino povećane koncentracije bakra zabilježene na tlima iznad aluvijalnih sedimenata rijeke Save. Dio povećanih koncentracija povezuje se s pojavom bazalta na Požeškoj gori ali jedan je dio zasigurno i antropogenog porijekla (vinogradi u Brodskom Vinogorju, sjeverno od Slavonskog Broda i u Brodskom Stupniku). Koncentracije olova veće od maksimalno dozvoljenih zabilježene su na lokacijama u čijoj su se okolici nalazila divlja odlagališta otpada. Koncentracije nikla vezane su uz donos sedimenta rijeke Bosne, koja drenira područje centralne ofiolitne zone u Bosni. Elementi čije su koncentracije veće od medijana za Posavinu su bakar, olovo i kadmij i sva tri elementa se povezuju s antropogenim unosom u tla. Mjestimično povećane koncentracije elemenata u tragovima ne predstavljaju veće onečišćenje tla.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA