Pregled bibliografske jedinice broj: 635497
Uzroci rasta zaduženosti sektora kućanstava u pretkriznom razdoblju u Republici Hrvatskoj
Uzroci rasta zaduženosti sektora kućanstava u pretkriznom razdoblju u Republici Hrvatskoj, 2012., magistarski rad, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb
CROSBI ID: 635497 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uzroci rasta zaduženosti sektora kućanstava u pretkriznom razdoblju u Republici Hrvatskoj
(Causes of growth of household debt in the pre-crisis period in the Republic of Croatia)
Autori
Herceg, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Ekonomski fakultet Zagreb
Mjesto
Zagreb
Datum
20.03
Godina
2012
Stranica
80
Mentor
Dumičić, Ksenija
Neposredni voditelj
Dumičić, Ksenija
Ključne riječi
Zaduženost kućanstava; financijska ranjivost zaduženih kućanstava; kvantilna regresija; Heckmanov model korekcije uzorka za pristranost; Machado-Mata dekompozicijska tehnika
(Household indebtedness; the financial vulnerability of indebted households; quantile regression; Heckmanov correction model for sample bias; Machado-Mata decomposition technique)
Sažetak
Cilj je provedenog istraživanja utvrditi je li snažna akumulacija duga kućanstava u Hrvatskoj između 2005. i 2008. godine bila uzrokovana poboljšanjem kreditne sposobnosti kućanstava ili njihovom sklonošću da se više zadužuju, potaknutom optimističnim očekivanjima, te relaksacijom kreditnih standarda banaka. Predložen je novi metodološki pristup koji koristi dekompozicijske tehnike, koje su prethodno korištene prilikom analiziranja razlika u plaćama, kako bi se utvrdio rizik vezan uz dinamiku kreditiranja kućanstava. Istraživanje je pokazalo da poboljšana kreditna sposobnost kućanstava u Hrvatskoj može objasniti samo manji dio porasta njihova duga tijekom promatranog perioda (2005.-2008.). Stoga su blaži kreditni standardi banaka zajedno sa sklonošću kućanstava da se zadužuju za veće iznose zasnovanom na optimističnim očekivanjima imali najznačajniju ulogu u ekspanziji njihove zaduženosti. Utjecaj blažih kreditnih standarda posebno je bio izražen kod najzaduženijih kućanstava, čija se kreditna sposobnost vrlo malo poboljšala ili se čak pogoršala. Također, banke su pristup kreditima omogućile i rizičnijim segmentima ukupne populacije kućanstava budući da se kreditna sposobnost zaduženih kućanstava pogoršala relativno prema ukupnoj populaciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
Napomena
Specijalistički poslijediplomski rad obranjen na smjeru PDS-a "Statističke metode za ekonomske analize i prognoziranje", Voditeljice prof.dr.sc. Ksenije Dumičić
