Naslov
MJERENJE KONCENTRACIJSKIH PROMJENA U MIROVINSKOM SUSTAVU HRVATSKE
(Measuring concentration changes in the Croatian pension system)

Autori
Žalac, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Ekonomski fakultet Zagreb

Mjesto
Zagreb

Datum
14.06

Godina
2011

Stranica
93

Mentor
Dumičić, Ksenija

Neposredni voditelj
Dumičić, Ksenija

Ključne riječi
Mjere koncentracije; Herfindahl-Hirchmanov indeks; Hall-Tidemanov indeks; Rosenbluthov indeks; Lorenzova krivulja; mirovinski fond
(Measures of concentration; Herfindahl-Hirchman index; Hall-Tideman index; Rosenbluth index; Lorenz curve; pension fond)

Sažetak
Koncentracija ukupne imovine mirovinskih fondova mjerena koncentracijskim omjerom reda dva ukazuje na trend smanjivanja koncentracije. Udio imovine dva najveća mirovinska fonda u imovini svih mirovinskih fondova u 2009. godini se smanjuje u odnosu na 2002. godinu. Međutim, koncentracija ukupne imovine mirovinskih fondova mjerena koncentracijskim omjerima i ukazuje na značajnu koncentraciju ukupne imovine mirovinskih fondova. Prilikom tumačenja rezultata i donošenju zaključaka, treba uzeti u obzir specifičnosti mirovinskih fondova i njihovu podjelu na obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove prema Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Obzirom da je Zakonom propisano obvezno članstvo u prvoj skupini mirovinskih fondova, ovakvi rezultati dobiveni analizom su očekivani. Ginijev koeficijent i normirani Ginijev koeficijent ukazuju na trend povećanja koncentracije ukupne imovine mirovinskih fondova, što potvrđuje i Lorenzova krivulja. Četiri Hannah-Kayeva indeksa uz različite parametre također ukazuju na povećanje koncentracije. Herfindahl-Hirchmanov indeks, Hall-Tidemanov i Rosenbluthov indeks ukazuju na smanjenje koncentracije ukupne imovine mirovinskih fondova. U 2009. poslovao je dvadeset i jedan dobrovoljni mirovinski fond. U 2002., s početkom mirovinske reforme u Hrvatskoj bio je registriran samo jedan dobrovoljni mirovinski fond. Do smanjivanja koncentracije ukupne imovine mirovinskih fondova došlo je zbog povećanja broja dobrovoljnih mirovinskih fondova, a time i do značajnijeg povećanje njihove ukupne imovine. Rezultati istraživanja ukazuju da se imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova povećava, odnosno da na tržištu jača njihov utjecaj, što dovodi do situacije savršenog tržišta. Zbog specifičnosti mirovinskog sustava i zakonske regulative kojom je uređeno mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj, mjere koncentracije ukupne imovine mirovinskih fondova vjerojatno nikada neće ukazivati na situaciju potpune jednakosti svih mirovinskih fondova na tržištu. Jedan od razloga je što su svi zaposleni ljudi zakonom obvezni plaćati doprinose u drugi stup mirovinskog osiguranja, odnosno svi su članovi obveznih mirovinskih fondova, te se prema tome u obvezne fondove prikupljaju i veći doprinosi, a i njihova imovina je značajno veća od imovine dobrovoljnih mirovinskih fondova. Članstvo u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima regulirano je Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dok je članstvo u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima odluka svakog pojedinca koji se želi dodatno osigurati i štedjeti za mirovinu. Na smanjenje koncentracije ukupne imovine mirovinskih fondova zasigurno je utjecalo povećanje broja dobrovoljnih mirovinskih fondova kao i njihovih članova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

Napomena
Specijalistički poslijediplomski rad obranjen na smjeru PDS-a "Statističke metode za ekonomske analize i prognoziranje", Voditeljice prof.dr.sc. Ksenije Dumičić

POVEZANOST RADA