Naslov
Alergija na hranu
(Food Allergy)

Autori
Turkalj, Mirjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
100 (i pokoja više) crtica iz znanosti o prehrani

Urednik/ci
Šatalić, Zvonimir

Izdavač
Baltazar

Grad
Zagreb

Godina
2013

Raspon stranica
155-156

ISBN
978-953-6893-01-0

Ključne riječi
alergija, hrana, djeca
(allergy, food, children)

Sažetak
Alergija na hranu imunološka je reakcija na komponente hrane, najčešće na proteine hrane. Više od 20% odraslih vjeruje da je alergično na neku hranu, iako je pojavnost alergijskih reakcija na hranu u odraslih manja od 3%. U djece se češće javlja, a u djece mlađe od tri godine alergijske se reakcije na hranu javljaju u 6-8% slučajeva. Alergijske su reakcije na hranu, kao i ostale alergijske bolesti zadnjih desetljeća, u porastu u svijetu, posebno u razvijenim zemljama. U djece mlađe od tri godine najčešća je alergija na proteine kravljeg mlijeka, koja se u 80% slučajeva izgubi u dobi od pet godina, za razliku od alergije na kikiriki na koji se u samo 20% djece tijekom odrastanja razvije tolerancija. U djece se osim na proteine kravljeg mlijeka najčešće susreće alergija na jaja, kikiriki i brašno, a u odraslih na kikiriki, lješnjak, ribu i školjke. Zapravo, način prehrane u pojedinoj zemlji utječe i na učestalost senzibilizacije na određenu hranu. Senzibilizacija na rižu, sezam, kikiriki itd. češća je u zemljama gdje se određena hrana konzumira u većim količinama (npr. riža u Japanu, kikiriki u SAD-u, sezam na Istoku). Alergijske reakcije na hranu češće se javljaju udružene s drugim alergijskim bolestima, npr. atopijskim dermatitisom i alergijskom astmom. Oko 35% djece s atopijskim dermatitisom imaju IgE-posredovanu alergiju na hranu, a oko 6-8% djece s astmom imaju hranom uzrokovano piskutanje (engl. wheezing).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA