Naslov
Fenolni sastav i antioksidacijska svojstva biljaka iz porodice Lamiaceae
(Phenolics and antioxidant properties of Lamiaceae plants)

Autori
Crmarić, Matea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Kemijsko-tehnološki fakultet

Mjesto
Split

Datum
28.06

Godina
2013

Stranica
65

Mentor
Katalinić Višnja

Neposredni voditelj
Generalić Mekinić, Ivana

Ključne riječi
Lamiaceae; ružmarinska kiselina; fenoli; antioksidacijska svojstva
(Lamiaceae; rosmarinic acid; phenolics; antioxidant properties)

Sažetak
Zadatak ovog rada bio je istražiti fenolni sastav četiriju biljaka iz porodice Lamiaceae i to vrijeska (Satureja montana L.), timijana (Thymus vulgaris L.), mažurana (Melissa officinalis L.) i matičnjaka (Origanum majorana L.). U ekstraktima je određen udio ukupnih fenola, flavonoida i neflavonoida, a posebna pozornost posvećena je određivanju ružmarinske kiseline, koja je u ekstraktima određena primjenom spektrofotometrijskih metoda i HPLC tehnike. Osim određivanja fenolnih spojeva, biljnim ekstraktima je testirana i antioksidacijska aktivnost primjenom nekoliko različitih metoda (FRAP, redukcija Fe3+ u Fe2+ uz formiranje Perl's Prussian blue kompleksa, Briggs-Rauscher i rancimat metodom), a sve u svrhu pronalaska poveznice između sastava i svojstava ekstrakata. Rezultati određivanja ukupnih fenola, fenolnih podgrupa te ružmarinske kiseline u ekstraktima ljekovitih biljaka iz porodice Lamiaceae, ukazuju na varijacije među uzorcima. Najveći sadržaj ukupnih fenola imao je ekstrakt mažurana (51070±458 mg ER/L), dok su nešto niže količine pronađene u ekstraktu matičnjaka (47903±1079 mg ER/L). Ova dva ekstrakta su bila najbogatija flavonoidima. Rezultati dobiveni primjenom HPLC tehnike pokazuju da je najveći udio ružmarinske kiseline pronađen u ekstraktu matičnjaka, što je potvrđeno i direktnom metodom. Udio ružmarinske kiseline određen kompleksometrijskom metodom je najveći u ekstraktu mažurana, ali se vrlo malo razlikuje od udjela u ekstraktu matičnjaka (3807 mg/L, odnosno 3797 mg/L). Obzirom da su fenolni spojevi zaslužni za antioksidacijsko djelovanje biljaka, bilo je za očekivati da će biljke ove porodice imati vrlo dobra antioksidacijska svojstva. Prema rezultatima, među ispitivanim biljkama posebno se ističu mažuran i matičnjak koji sadrže najveće količine ukupnih fenolnih spojeva te ružmarinske kiseline kao dominantnog fenola. Dokazana je povezanost između sadržaja fenolnih spojeva i testiranih antioksidacijskih svojstava, kao i sadržaja ružmarinske kiseline i antioksidacijskih svojstava, što je dokaz velikog utjecaja ove grupe fitokemikalija na biološka svojstva istraživanih ekstrakata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA