Naslov
Upotreba dihaploida u oplemenjivačkom programu kukuruza
(Use of doubled haploids in breeding program of maize)

Autori
Kovačević, Maja ; Brkić, Ivan ; Zabirova, Elmira ; Šimić, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka / Pospišil, Milan - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011, 61-62

Skup
46. hrvatski i 6. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 14.02.2011. - 18.02.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
haploidi kukuruza; dihaploidne linije; induktor haploida; kolhicin
(maize haploids; doubled haploid lines; haploid inducer; colchicine)

Sažetak
Dobivanje inbred linija kukuruza dugotrajan je i mukotrpan proces. Zahvaljujući znatnom napretku tehnologije indukcije haploida posljednjih desetak godina u svijetu se sve više koriste dihaploidne linije. U komercijalnoj proizvodnji hibrida kukuruza u Hrvatskoj do sada nisu korištene dihaploidne linije zbog niskog postotka javljanja haploida i problema vezanih uz udvostručenja broja kromosoma. Danas postoje populacije i linije s visokim postotkom indukcije, a razvijene su i vrlo uspješne metode udvostručenja kromosoma. Poljoprivredni institut Osijek započinje rad na razvoju i uključivanju dihaploidnih linija u oplemenjivački program. Križanjem 11 odabranih križanaca elitnih linija kukuruza sa specifičnim induktorom u određenom se postotku dobivaju majčinski haploidi, a njihovo razlikovanje od F1 hibridnog potomstva omogućuje prepoznatljivi fenotipski marker. Udvostručenje broja kromosoma obavlja se metodom ubrizgavanja otopine kolhicina iznad točke rasta u fazi tri do četiri razvijena lista. Kod fertilnih dihaploidnih biljaka obavlja se samooplodnja, a njihovo potomstvo predstavlja nove linije između kojih se vrši izbor, a zatim testiranje na kombinatorne sposobnosti te procjena u pokusima na više lokacija. Ovaj postupak omogućuje dobivanje potpuno homozigotnih linija u samo dvije generacije, a kroz sedam do osam generacija, odnosno četiri godine uz upotrebu zimske vegetacije, razvoj novoga hibrida.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA