Pregled bibliografske jedinice broj: 63467
Variranje morfoloških i gospodarskih svojstava kultivara crvene djeteline u nizinskom i brdsko-planinskom uzgojnom području
Variranje morfoloških i gospodarskih svojstava kultivara crvene djeteline u nizinskom i brdsko-planinskom uzgojnom području, 1997., magistarski rad, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 63467 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Variranje morfoloških i gospodarskih svojstava kultivara crvene djeteline u nizinskom i brdsko-planinskom uzgojnom području
(Variability of morphological characteristics and yield of red clover cultivars in the lowland and hilly-mountain region)
Autori
Leto, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
17.11
Godina
1997
Stranica
80
Mentor
Kozumplik, Vinko
Ključne riječi
Trifolium pratense; morfološka svojstva; bolesti; polijeganje; prezimljenje; prinos; kemijski sastav; korelacije
(Trifolium pratense; morphological characteristics; disease; lodging; overwintering; yield; chemical composition; correlations)
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je (1) proučiti morfološka svojstva (nicanje, cvatnja, visina biljaka, udio lista), zdravstveno stanje, polijeganje, prezimljenje i gospodarska svojstva šest kultivara crvene djeteline (Croatia, Reichersberger, K-17, Marino, Viola-2n i Nada-4n) uzgojenih u nizinskom i brdsko-planinskom području, (2) ustanoviti interakciju kultivara i uzgojnog područja u proučavanim svojstvima, (3) među proučavanim kultivarima ustanoviti najpogodnije za uzgoj u brdsko-planinskom području, (4) ustanoviti koji bi se od proučavanih kultivara mogao koristiti u oplemenjivačkom radu kao izvor genetske osnove za poboljšanje proučavanih svojstava kod crvene djeteline. Pokus je postavljen u proljeće 1995. god. u Maksimiru (123 m nadmorske visine) i na Medvednici (650 m nadmorske visine), po shemi latinskog kvadrata. Najslabije nicanje zabilježeno je kod kultivara K-17 i Reichersberger. Svi diploidni kultivari su cvali gotovo istovremeno, a kultivar Nada 5-20 dana kasnije ovisno o otkosu. U Maksimiru je najveća visina biljaka zabilježena kod kultivara K-17 (61,82 cm), a najveći udio lista kod kultivara Nada (52,03%). Na Medvednici je najveća visina biljaka, kao i najveći udio lista zabilježen kod kultivara Nada (66,36 cm, 44,37%). Najmanja zaraza patogenima (prvenstveno pepelnicom) je zabilježena kod kultivara Nada. Stupanj zaraze je varirao ovisno o otkosu, godini i lokaciji. Najjače polijeganje zabilježeno je kod kultivara K-17. U trećoj godini najveća pokrovnost utvrđena je kod kultivara Croatia (37.1%) u Maksimiru i Nada (60.8%) na Medvednici. Signifikantna interakcija genotip x lokacija nađena je kod udjela lista, dok je za visinu biljaka bila na granici signifikantnosti, kod p<0.05. Najveći prinos u maksimiru je dobiven s kultivarom K-17,a na Medvednici s kultivarom Nada. Najpovoljniji kemijski sastav zabilježen kod kultivara Croatia. Za uzgoj u brdsko-planinskom području i kao germplazma u oplemenjivanju najpogodniji bi bili kultivari Nada i K-17.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
