Naslov
Mons. dr. Fran Barac (1872.-1940.): život i djelo
(Msgr. dr. Fran Barac (1872.-1940.): life and work)

Autori
Zvonar, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Kršćanska sadašnjost

Grad
Zagreb

Godina
2012

Stranica
367

ISBN
978-953-11-0665-8

Ključne riječi
Fran Barac; crkvena povijest; politička povijest; Kraljevina SHS; Hrvatska bogoslovska akademija; neoskolastika
(Fran Barac; Catholic church; neo-scholastic philosophy; political relations; First World War; Kingdom of Serbs; Croats and Slovenes; Croatian Academy of Theology)

Sažetak
Prikazom života i rada katoličkog svećenika, teologa i političara mons. dr. Frana Barca (Šemovci, 1872. - Zagreb, 1940.), temeljenom na dosad nepoznatoj izvornoj građi iz hrvatskih arhiva i tiskovinama (novine i časopisi) te kritičkom uvidu u dosadašnje rezultate historiografskih istraživanja, dobiven je relevantan uvid u poznavanju ne samo jedne istaknute crkvene ličnosti nego i hrvatske crkveno-nacionalne povijesti na kraju 19. i u prvim desetljećima 20. stoljeća. Postupno gradeći svoju svećeničku i nastavničku karijeru Barac je od vjeroučitelja i odgojitelja u Požegi došao do mjesta sveučilišnoga profesora i dekana Bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu, te rektora Zagrebačkog sveučilišta. Njegove znanstvene i stručne rasprave, a osobito habilitacija O modernoj katoličkoj apologetici, unijele su živost u razvoj hrvatske filozofske i teološke misli unutar tadašnjega neoskolastičkoga pokreta. Zapažen trag je ostavio kao urednik Bogoslovske Smotre i Katoličkog Lista, te kao autor srednjoškolskih udžbenika iz liturgike i dogmatike. Snažan doprinos dao je u organizaciji i razvoju Hrvatske bogoslovske akademije i Nadbiskupskog dječačkog sjemeništa u Zagrebu. Nadbiskup Antun Bauer ga je 1925. imenovao kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog, a papa Pio XI. uvrstio 1929. godine među svoje kućne prelate. U političkom životu hrvatskog naroda je Barac tijekom Prvog svjetskog rata djelovao kao sljedbenik Starčevićeve stranke prava, i tajnim kanalima je održavao vezu između predstavnika političkih stranaka u domovini i političara u emigraciji. Sudjelovao je u radu Narodnog vijeća SHS u Zagrebu 1918., te na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine. U monarhističkoj Jugoslaviji djelovao je u okviru političke platforme Hrvatske zajednice i Hrvatske federalističke seljačke stranke. U vrijeme šestosiječanjske diktature u njegovoj su se kuriji na Kaptolu 10 u Zagrebu održavali sastanci političkih istomišljenika i protivnika režima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA