Naslov
Prilog matematičkom opisu deaktivacijskih procesa katalizatora (Model 1)
(Development of mathematical model of deactivation process (Model 2))

Autori
Klančnik, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Kemijsko-tehnološki fakultet

Mjesto
Splitu

Datum
30.04

Godina
1997

Stranica
50

Mentor
Rušić, Davor

Ključne riječi
deaktivacijski procesi; matematički model
(deactivation process; mathematical model)

Sažetak
Na brzinu kemijske reakcije koja se odvija na unutrašnjoj i vanjskoj površini katalizatora utječu fizikalni procesi prijenosa tvari. Stoga je potrebno ukupnu brzinu reakcije izračunati u odnosu na veličinu otpora prijenosa tvari i u odnosu na deaktivacijski proces. Autori B. Valdman, P.A. Ramachandran i R. Hughes izučavaju dinamiku deaktivacije uzrokovanu adsorpcijom nečistoća na aktivnu površinu, a koje se nalaze u struji s reaktantima. Predpostavljaju postojanje ravnoteže između plinske i adsorbirane faze (Langmuirova adsorpcijska izoterma). Postavljanjem bilance tvari za sporednu reakciju (reakciju trovanja) dobije se parcijalna diferencijalna jednadžba, čije rješenje predstavlja raspodjelu koncentracije otrova kroz zrno. Jednadžbu rješavaju numeričkim postupkom ortogonalne kolokacije u jednoj točki. Vrijednost funkcije u ovoj točki omogućava postavljanje bilance tvari za reaktant glavne reakcije, iz koje slijedi obična diferencijalna jednadžba čije rješenje daje vrijednost koncentracije reaktanta u kolokacijskoj točki. Poznavanje koncentracija otrova i reaktanta omogućava određivanje promjena vrijednosti faktora djelotvornosti s vremenom, što predstavlja mjeru utjecaja otpora difuziji tvari u zrno katalizatora. Ukoliko se razvijene duferencijalne jednadžbe riješe metodom kolokacije u više točaka, rješenje parcijalne diferencijalne jednadžbe je imaginarno. U ovom slučaju nije moguće uspostaviti direktnu vezu između diferencijalnih jednadžbi postavljenih za reaktant i otrov. Zbog toga je u ovom radu razvijen matematički model kojim se odvajaju diferencijalne jednadžbe i time omogućava primjena metode kolokacija u jednoj i više točaka. Ovo je riješeno ugrađivanjem u diferencijalnu jednadžbu člana koji će s vremenom reducirati iznos brzine reakcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo

POVEZANOST RADA