Naslov
Antikoagulantno liječenje u bolesnika s trajnom fibrilacijom atrija - medicina utemeljena na dokazima i klinička praksa
(Anticoagulant therapy in patients with permanent atrial fibrillation – evidence based medicine and clinical practice)

Autori
Božić, Ivona

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
22.09

Godina
2011

Stranica
46

Mentor
Fabijanić, Damir

Ključne riječi
Atrijska fibrilacija; Antikoagulantno liječenje; Medicina utemeljena na dokazima
(Atrial fibrillation; Anticoagulant therapy; Evidence based medicine)

Sažetak
Cilj istraživanja. Procijeniti usklađenost propisivanja tromboprofilaktičkog liječenja u bolesnika s permanentnom atrijskom fibrilacijom (pAF) s kliničkim smjernicama Europskog kardiološkog društva za postupanje s AF. Ustroj istraživanja. Provedeno je presječno istraživanje. Mjesto istraživanja. Istraživanje je provedeno u Klinici za unutarnje bolesti Kliničkog bolničkog centra Split. Sudionici. U istraživanje su uključeni svi bolesnici s otpusnom dijagnozom pAF u razdoblju od 1. studenog 2010. do 31. kolovoza 2011. godine. Glavne mjere ishoda. Težina tromboembolijskog (TE) rizika procijenjena je CHA2DS2-VASc sustavom vrjednovanja [rizik je podijeljen na mali (zbroj 0), umjereni (zbroj 1) i veliki (zbroj 2-9), a rizik krvarenja HAS-BLED sustavom vrjednovanja [rizik je podijeljen na mali (zbroj ≤2) i veliki (zbroj ≥3)]. Rezultati. U istraživanje je uključeno 674 bolesnika, od toga 400 (59%) muškaraca. Skupini velikog TE rizika pripadalo je 578 (86%), umjerenog 57 (8%), a malog 39 (6%) bolesnika. Tromboprofilaksa je primijenjena u 601 (89%) bolesnika: varfarin u 310 (46%), acetilsalicilna kiselina u 258 (38%), a klopidogrel u 33 (5%) liječenih. Varfarin je podjednako propisivan bolesnicima umjerenog (49%) i velikog (47%) TE rizika te u 26% bolesnika malog TE rizika (P=0, 03). Acetilsalicilna kiselina propisivana je podjednako bolesnicima svih skupina TE rizika: malog, umjerenog i velikog (39% prema 39% prema 38% ; P=0, 998). Acetilsalicilna kiselina (P<0, 001) i varfarin (P=0, 007) bili su značajno češće korišteni u skupini bolesnika s velikim rizikom krvarenja. U bolesnika s velikim rizikom krvarenja zabilježena je jednaka učestalost propisivanja varfarina i acetilsalicilne kiseline (53% prema 47% ; P=0, 416). Dob ≥75 godina bila je prediktor (OR 1, 7 ; 95% CI 1, 2-2, 4 ; P=0, 003) neprimjenjivanja, a anamneza moždanog infarkta (OR 0, 47 ; 95% CI 0, 29-0, 76 ; P=0, 002) primjenjivanja varfarina. Zaključci. Prilikom propisivanja tromboprofilaktičkog liječenja bolesnicima s pAF kardiolozi se ne pridržavaju smjernica Europskog kardiološkog društva. Unatoč nepostojanju jasnih kontraindikacija, značajan udio bolesnika s velikim TE rizikom ne dobiva varfarin. Istodobno, varfarin je propisivan bolesnicima s malim i umjerenim TE rizikom čime su nepotrebno izloženi neželjenim učincima antikoagulantnog liječenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA