Pregled bibliografske jedinice broj: 634345
Kliničke i endokrinološke odlike sindroma policističnih jajnika
Kliničke i endokrinološke odlike sindroma policističnih jajnika, 2012., diplomski rad, diplomski, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 634345 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kliničke i endokrinološke odlike sindroma policističnih jajnika
(Clinical and endocrinological features of the polycystic ovary syndrome,)
Autori
Rajčić, Milana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
Podatak o recenziji nije dostupan
Godina
2012
Stranica
44
Mentor
Pavičić Baldani, Dinka
Ključne riječi
sindrom policističnih jajnika; anovulacija; hiperandrogenizam;
(polycystic ovary syndrome; anovulation; hyperandrogenism;)
Sažetak
Sindrom policističnih jajnika jedan je od najčešćih endokrinoloških poremećaja u žena reproduktivne dobi s prevalencijom od 6-8%. Uzrok mu je nepoznat no pretpostavlja se da nastaje zbog kompleksne interakcije nasljednih osobina i okolišnih čimbenika. U nedostatku jasne etiologije i patogeneze definira se na temelju kliničkih osobina: 1) oligoovulacija ili anovulacija 2) hiperandrogenizam ili hiperandrogenemija 3) policistični izgled jajnika na ultrazvuku, a nakon isključenja bolesti koje se slično manifestiraju. Čest pratioc ovog sindroma je pretilost i inzulinska rezistencija. Za dijagnozu sindroma policističnih jajnika postoje tri vrste kriterija. Prvi su NIH kriteriji iz 1990. godine koji su aktualni i danas. Drugi sustav dijagnostičkih kriterija su Rotterdamski kriteriji iz 2003. godine koji obuhvaćaju malo širi spektar fenotipova karakterističnih za sindrom policističnih jajnika. I treći su AES kriteriji iz 2006. godine. Kod dijagnosticiranja sindroma policističnih jajnika najbitnija je klinička slika, u kojoj se mogu naći hirzutizam, akne, alopecija, seboreja, hiperhidroza, supurativni hidradenitis, amenoreja, oligomenoreja, disfunkcijska krvarenja, pretilost. Diferencijalno dijagnostički, bolesti koje uzrokuju kliničku sliku sličnu onoj u sindromu policističnih jajnika su: kongenitalna adrenalna hiperplazija, hiperprolaktinemija, akromegalija, Cushingov sindrom, tumori koji izlučuju androgene te uzimanje nekih lijekova. One se obavezno trebaju isključiti prije nego se postavi dijagnoza sindroma policističnih jajnika. Kod laboratorijskih nalaza najpouzdaniji način za potvrdu dijagnoze je mjerenje slobodnog plazmatskog testosterona. U liječenju sindroma policističnih jajnika obavezno moramo tretirati sve simptome. Za nepravilan menstrualni ciklus najčešće se koriste kombinirani oralnikontraceptivi, ciklički progestini, glukokortikoidi ili agonisti gonadotropin-oslobañajućeg hormona. Hirzutizam se tretira raznim kozmetskim i fizičkim postupcima uklanjanja suvišnih dlaka, a ukoliko to nije dovoljno postoje i različiti antiandrogeni lijekovi. Pretilost i inzulinska rezistencija se mogu dovesti u red gubitkom na tjelesnoj težini, a lijekovi koji snižavaju inzulin uvode se samo ako mršavljenje nije moguće. U odraslih pacijentica koje žele zatrudnjeti provodi se indukcija ovulacije različitim lijekovima koji su danas jako uspješni, tako da se operativni pristup sve manje koristi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti