Naslov
Ljudi kao domaće životinje u engleskome i hrvatskome jeziku: kognitivnolingvistički pristup
(Humans as domestic animals in English and Croatian:a cognitive linguistic approach)

Autori
Milić, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
15.12

Godina
2011

Stranica
185

Mentor
Brdar, mario

Ključne riječi
zoosemija; konceptualna metafora; konceptualna metonimija; funkcionalna kategorija; funkcionalna domena; konceptualna integracija
(zoosemy; conceptual metaphor; conceptual metonymy; functional category; functional domain; conceptual integration)

Sažetak
Disertacija Ljudi kao domaće životinje u engleskome i hrvatskome jeziku: kognitivnolingvistički pristup istraživanje je iz područja kognitivne lingvistike koje se bavi figurativnim korištenjem leksema za životinje da bi se referiralo na ljudska bića. U radu se autor ograničio na kategoriju DOMAĆIH ŽIVOTINJA kao najplodniji izvor zoosemnih uporaba (kako ih autor odlučuje zvati) u obama jezicima, što je potvrđeno metodološkim postupcima pri odabiru i ograničavanju korpusa koji će se promatrati. Rad je ostvario sve zacrtane ciljeve: sustavno je predstavio čimbenike koji motiviraju upotrebu leksema koji se odnose na domaće životinje u engleskom i hrvatskom da bi se referiralo na ljudska bića i konceptualiziralo njihove fizičke osobine i apstraktnije osobine višeg reda kao što su INTELEKT, KARAKTER, itd. te ulogu kulturnih modela kao struktura znanja čije aspekte mogu strukturirati konceptualne metafore i metonimije. Potvrđena je hipoteza da, bar na generičkim razinama, motivaciju za poklapanja i varijacije u izboru prijenosnika i (dijelova) koncepata, odnosno znanja kojima se njima pristupa, te u vidovima koje se njihovom uporabom konceptualizira, treba tražiti u specifičnim svrhama pripitomljavanja te konstantnosti ili promjenama funkcija životinja tijekom vremena u dvjema kulturama, kao ključnom dijelu značenjske podloge pri izgradnji ili interpretaciji namjeravanog značenja.Kombinacijom nekoliko metodoloških pristupa i spajanjem introspektivnih metoda tipičnih za standardne pristupe konceptualnoj metafori i metonimiji s metodama utemeljenima na korpusu (Deignan 2005) autor u radu nastoji doći do zaokružene slike fenomena u dvama jezicima. Potvrđena je hipoteza da, bar na generičkim razinama, motivaciju za poklapanja i varijacije u izboru prijenosnika i (dijelova) koncepata, odnosno znanja kojima se njima pristupa, te u vidovima koje se njihovom uporabom konceptualizira, treba tražiti u specifičnim svrhama pripitomljavanja te konstantnosti ili promjenama funkcija životinja tijekom vremena u dvjema kulturama, kao ključnom dijelu značenjske podloge pri izgradnji ili interpretaciji namjeravanog značenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA