Pregled bibliografske jedinice broj: 63429
Utjecaj gustoće sklopa i gnojidbe dušikom na prinos i kvalitetu sjemena šećerne repe
Utjecaj gustoće sklopa i gnojidbe dušikom na prinos i kvalitetu sjemena šećerne repe // Zbornik sažetaka / Varga, B. ; Pucarić, A. ; Uremović, Z. ; Borošić, J. (ur.).
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1997. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 63429 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj gustoće sklopa i gnojidbe dušikom na prinos i kvalitetu sjemena šećerne repe
(Effect of stand density and nitrogen fertilization on the yield and quality of sugar beet seed)
Autori
Pospišil, Milan ; Mustapić, Zvonko ; Kristek, Andrija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka
/ Varga, B. ; Pucarić, A. ; Uremović, Z. ; Borošić, J. - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1997
Skup
XXXIII. znanstveni skup hrvatskih agronoma
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 25.02.1997. - 28.02.1997
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
šećerna repa; prinos sjemena; kvaliteta sjemena
(sugar beet; seed yield; seed quality)
Sažetak
U trogodišnjim poljskim pokusima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Zagreb), na eutrično smeđem, antropogeniziranom tlu, provedena su istraživanja s ciljem da se utvrde i kvantificiraju razlike u prinosu i kvaliteti sjemena šećerne repe koje nastaju u jednakim uvjetima proizvodnje interakcijom gustoće sklopa i gnojidbe dušikom. Istraživane su četiri gustoće sklopa sjemenske šećerne repe nakon prezimljenja usjeva (40.000 ; 80.000 ; 120.000 i 160.000 biljaka/ha) i tri razine gnojidbe dušikom (60 ; 120 i 180 kg N/ha) obavljene u dvije istovjetne prihrane: početkom proljetne vegetacije i neposredno prije izbijanja cvatne stabljike. Prinos sjemena je signifikantno rastao do 80.000 biljaka/ha u 1991/92. i 1993/94. godini, odnosno do 120.000 biljaka/ha u 1994/95. godini. Količina dušika u prihrani od 120 kg/ha značajno je povećala prinos sjemena u odnosu na 60 kg/ha. Daljnim povećanjem količine dušika na 180 kg/ha prinos sjemena je i dalje rastao, ali ne i statistički opravdano. Najveći udio u prinosu sjemena imala je frakcija 4, 5-5, 5 mm (34, 6%), a iza nje slijedi frakcija 3, 5-4, 5 mm (32, 3%). Povećanjem broja biljaka povećavalo se učešće frakcije 3, 5-4, 5 mm, a smanjivalo učešće frakcije 4, 5-5, 5 mm u prinosu sjemena. Povećanje količine dušika u prihrani smanjilo je učešće frakcije 3, 5-4, 5 mm te pokazalo tendenciju porasta učešća frakcije 4, 5-5, 5 mm u prinosu sjemena. Na klijavost sjemena utjecaj istraživanih čimbenika je bio slabije izražen. I pored određenih pravilnosti, visina prinosa i kvaliteta sjemena ovisili su i o vremenskim prilikama osobito u vrijeme dozrijevanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)