Naslov
Pretilost djece mlađe školske dobi
(Childhood obesity in lower grades of elementary school)

Autori
Popović, Željko ; Rastovski, Dražen ; Matić, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 10. hrvatskog biološkog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem / Besendorfer, Višnja ; Kopjar, Nevenka ; Vidaković-Cifrek, Željka ; Tkalec, Mirta ; Bauer, Nataša ; Lukša, Žaklin (ur.). - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2009, 336-336

ISBN
978-953-6241-07-1

Skup
10. hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem.

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.09.2009. - 20.09.2009

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
pretilost djece ; mlađa školska dob ; prehrana
(chilhood obesity ; elementary school ; nutrition)

Sažetak
Škola, kroz koju prolaze sva djeca, više nego ijedna druga ustanova može utjecati na zdravstveno stanje učenika, na njihovu prehranu i na prehranu cjelokupnog stanovništva. U osnovnoj se školi stječu prva znanja o pravilnoj prehrani, važnosti bavljenja tjelesnom aktivnošću, značenju pojedinih sastojaka hrane i potrebama organizma. Istraživanje je provedeno 2008. godine kada su ispitana djeca mlade školske dobi Osnovne škole Blage Zadre u Vukovaru u dobi od 9 i 10 godina. Mjerene su antropološke osobine djece: indeks tjelesne mase: (BMI) i postotak tjelesne masnoće (instrumentom Omron BF 300). Čak 56% ispitane djece ima problema s tjelesnom masom: 32% ispitanika ima prekomjernu tjelesnu masu, a 18% ima manju tjelesnu masu (mršavost). Povećan udio masnoća u tijelu ima 20%, a čak je 32% djece u rizičnoj skupini povećane tjelesne masnoće. 15% djece ima smanjeni udio tjelesne masnoće, ali niti jedan ne pripada rizičnoj skupini smanjenih masnoća u organizmu. Oba antropološka pokazatelja ukazuju na problem uhranjenosti djece u našim školama. Prema američkim standardima 62% ispitanih dječaka se smatra pretilima, dok je kod djevojčica taj postotak 48%. Većina rano ugojenih osoba ostaje pretilo i kada odraste. Njihova je predispozicija različitim oboljenjima dokazana što zahtjeva veću brigu o kvaliteti prehrane djece. Osobitu ulogu u preventivnom djelovanju ima škola, a ponajviše programi prirode i biologije kojima u tom smislu treba posvetiti veću pozornost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA