Naslov
Stanje u povrćarstvu u istočnoj Hrvatskoj i njegova sutrašnjica nakon ulaska u EU
(Conditions of vegetable growing in eastern Croatia and it's perspective after joining the EU)

Autori
Parađiković, Nada ; Vinković, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Znanstveni skup Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske : u povodu 20. obljetnice utemeljenja Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo : sažeci / Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2013, 26-27

ISBN
978-953-154-195-4

Skup
Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.06.2013. - 15.06.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
proizvodnja ; povrće ; istočna Hrvatska ; EU
(production ; vegetables ; eastern Croatia ; EU)

Sažetak
Istočna Hrvatska zauzima prostor Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Na površini od 12466 km2 smješteno je pet hrvatskih županija: Osječko- baranjska 4149 km2, Vukovarsko- srijemska 2448 km2, Požeško-slavonska 1821 km2, Brodsko-posavska 2027 km2 i Virovitičko- podravska 2021 km2. Proizvodnja povrća u Republici Hrvatskoj ne zadovoljava domaće potrebe, a podaci o prinosu povrća u Republici Hrvatskoj su i više puta niži od prinosa u državama EU. U našoj zemlji se svega 3% povrća proizvodi u zaštićenim prostorima što jasno pokazuje da za tu proizvodnju postoji potencijal. Povrće se uzgaja u hrvatskoj na oko 150 tisuća ha. Prema podacima HZPSS-a Osječko – baranjske županije tijekom 2012. godine bilo je zasijano 333, 70 ha vanjske površine sa povrćarskim kulturama i 37, 50 ha uzgoja povrća u plastenicima i staklenicima. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u Vukovarsko – srijemskoj županiji u 2011. godini 1.683, 01 ha nalazi se pod povrćarskim kulturama namijenjenim tržištu što čini 1, 37 % prijavljenih poljoprivrednih površina, na 749 poljoprivrednih gospodarstava. Iz podataka uočljiv je značajan porast površina pod povrćarskim kulturama u odnosu na 2010. godinu. Iako je prisutan rast proizvodnje povrća na manjim poljoprivrednim gospodarstvima velika razlika ipak nastaje uslijed promjene modela prijava i ostvarenja poticaja Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i značajnim povećanjem proizvodnje povrća na površinama PIK-a Vinkovci i VUPIK-a Vukovar. Također je u ovoj županiji podignuto 18, 5 ha suvremenih staklenika sa hidroponskim uzgojem povrća. Proizvodnja povrća je intenzivna grana biljne proizvodnje u pogledu ostvarivanja prihoda po jedinici površine. S obzirom da su površine pod zaštićenim prostorom još uvijek male potrebno je ovu proizvodnju usmjeriti u proširenje i opremanje kapaciteta u proizvodnji povrća. Također je važno, kroz kontinuirani proces edukacije, pružiti proizvođačima u istočnoj Hrvatskoj nova saznanja o suvremenijim tehnologijama proizvodnje povrća te tako pomoći da budu konkurentni i sposobni odgovoriti zahtjevima kako domaćeg tako i inozemnog tržišta nakon ulaska u EU. Dohodovni potencijal tržišta istočne Hrvatske je razmjerno malen i od njega može živjeti svega trećina proizvođača povrća. Trebati će ga unaprijediti stvaranjem konkretnih proizvodnih i izvoznih programa s većim udjelom dodane vrijednosti, te daljnjom regionalizacijom potpore kako bi se poredbene prednosti pojedinih područja bolje iskoristile. Skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju sasvim će sigurno izmijeniti neka pravila na tržištu, no istočna Hrvatska da bi ojačala svoj regionalni položaj, zahtijeva značajnija ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i modernizaciju povrćarske proizvodnje kako na otvorenom polju tako i u zaštićenim prostorima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA