Pregled bibliografske jedinice broj: 633598
Ekološka uloga privatnih zelenih površina
Ekološka uloga privatnih zelenih površina // Proceedings & abstract of the 6th International Scientific/Professional Conference Agriculture in Nature and Environment Protection / Jug, Irena ; Đurđević, Boris (ur.).
Osijek: Glas Slavonije, 2013. str. 234-235 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 633598 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekološka uloga privatnih zelenih površina
(The ecological role of private green surfaces)
Autori
Kraljičak, Jasna ; Židovec, Vesna ; Parađiković, Nada ; Tkalec, Monika
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Proceedings & abstract of the 6th International Scientific/Professional Conference Agriculture in Nature and Environment Protection
/ Jug, Irena ; Đurđević, Boris - Osijek : Glas Slavonije, 2013, 234-235
ISBN
978-953-7858-01-8
Skup
6th International Scientific/Professional Conference Agriculture in Nature and Environment Protection
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 27.05.2013. - 29.05.2013
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
ekologija ; okoliš ; privatne zelene površine
(ecology ; environment ; private green surfaces)
Sažetak
Čovjek mora postati aktivni sudionik u zaštiti prirode i okoliša, a doprinos tome može pružiti kroz ozelenjavanje privatnih prostora kao što su privatni urbani i ruralni vrtovi, terase, balkoni, zelena pročelja, vertikalni i krovni vrtovi. Zelenilo smanjuje štetni utjecaj klimatskih promjena, akumulira otrovni ugljični dioksid iz zraka i povećava koncentraciju kisika, apsorbira prašinu, pelud, smog, teške metale i druge štetne tvari iz oborina koje u protivnom odlaze u podzemne vode, potoke i rijeke. Zeleni krovovi i pročelja zgrada apsorbiraju zvukove i elektromagnetske valove, predstavljaju prirodne klima uređaje i dobar su izolator tijekom zime te na taj način stvaraju kvalitetniju mikroklimu i tako utječu na smanjenje potrošnje energije. Gradovi koji imaju veći udio zelenih površina, mikroklimom su sličniji ruralnim područjima. Ruralni prostori trebali bi se transformirati u eko sela koja bi funkcionirala na principu permakulture odnosno uravnoteženom odnosu čovjeka i okoliša i pravednoj raspodjeli. Svi moramo težiti održivoj zajednici i uspostavi ravnoteže između urbanog, ruralnog i prirodnog krajolika. Potrebna je edukacija djece kroz osnivanje školskih vrtova kako bi se jačala svijest o očuvanju prirode i stvaranju novih vrijednosti. Svaki pojedinac dužan je pridonositi zaštiti okoliša u interesu zaštite vlastitog zdravlja te zdravlja drugih ljudi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Agronomski fakultet, Zagreb