Naslov
Učinak novih izvora svjetlosti za izbjeljivanje zuba
(Effect of new light sources for teeth bleaching)

Autori
Klarić, Eva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Stomatološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
17.06

Godina
2013

Stranica
216

Mentor
Tarle, Zrinka

Ključne riječi
izbjeljivanje zubi ; svjetlost ; karbamid peroksid ; vodikov peroksid ; mikrotvrdoća ; mikrostruktura ; temperatura ; amorfni kalcijev fosfat ; genotoksičnost
(Light-activated bleaching ; carbamide peroxide ; hydrogen peroxide ; microhardness ; microstructure ; temperature ; amorphous calcium phosphate ; genotoxicity test)

Sažetak
Izbjeljivanje zubi je postupak kojim se tretiraju te u određenom stupnju otklanjaju različite diskoloracije zubi. Aktivni spoj svih sredstava za izbjeljivanje je vodikov peroksid. Mehanizam reakcije vodikovog peroksida nije u potpunosti razjašnjen, ali se smatra da je proces oksidacije, gdje se velike pigmentirane molekule razlažu u manje, odgovoran za izbjeljivanje. Izvori svjetlosti mogu poboljšati izbjeljivanje tako što fotokatalitički ili termokatalitički ubrzavaju aktivni raspad molekula vodikovog peroksida. U ovome istraživanju ispitivao se učinak novih izvora svjetlosti: LED405, OLED i femtosekundnog lasera, a kao kontrolni izvor svjetlosti koristio se ZOOM2. Od komercijalnih sredstva za izbjeljivanje koristili su se 10%, 16% i 30% gel karbamid peroksida te 25% i 38% gel vodikovog peroksida. Povišenje temperature pulpne komore iznad kritične vrijednost od 5.5 º C zabilježeno je prilikom korištenja fokusiranog femtosekundnog lasera i ZOOM2 izvora svjetlosti, dok nefokusirani femtosekundni laser, LED405 i OLED nisu pokazali značajan porast temperature u pulpnoj komori i na površini. Aktivacija gelova za izbjeljivanje ranije navedenim izvorima svjetlosti nije pokazala veća oštećenja površine cakline i dentina, kao i pojačano smanjenje mikrotvrdoće, nego kada su se koristili smo gelovi za izbjeljivanje bez svjetlosne aktivacije. U kemijskom sastavu cakline i dentina nakon izbjeljivanja također su zabilježene promjene u kvantitativnom omjeru elemenata specifičnih za ova tvrda zubna tkiva dok su se preparatima amorfnog kalcijevog fosfata ili boravkom u umjetnom slini sve ranije navedene strukturne, kemijske i morfološke promjene vratile na približno početne vrijednosti, odnosno došlo je i do značajnog porasta određenih kemijskih elemenata odgovornim za remineralizaciju i potencijalni karijesprotektivni učinak (Ca, F). Novi izvori svjetlosti LED405 i femtosekundni laser, u kombinaciji s gelovima za izbjeljivanje, doveli su do značajnog poboljšanja u promjeni boje obojanih pastila hidroksilapatita u odnosu na OLED i mjerenja pri kojima smo koristili samo gelove bez svjetlosne aktivacije. Zaključno, sredstava za izbjeljivanje, korištena u kontroliranim kliničkim uvjetima pokazala su potencijalni genotoksični i karcinogeni učinak na stanice oralne sluznice. Genom stanica pri tome je narušen, ali ne do vrijednosti koja bi bila klinički značajna.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Dentalna medicina

POVEZANOST RADA