Naslov
Negacija u jeziku
(Negation in Language)

Autori
Zovko Dinković, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada

Grad
Zagreb

Godina
2013

Stranica
261

ISBN
978-953-169-239-7

Ključne riječi
negacija; jezik; sintaksa; hrvatski; engleski
(negation; language; syntax; Croatian; English)

Sažetak
Knjiga govori o negaciji kao univerzalnoj jezičnoj pojavi te daje prikaz jezičnih i filozofskih rasprava o njezinoj prirodi, koje se vode još od Aristotelovog doba, primjerice o odnosu niječnosti i potvrdnosti, prirodi niječnih tvrdnji, negaciji u prirodnim jezicima i sl. Također se iznose i razni morfološki, odnosno sintaktički načini na koje negacija može biti izražena u raznim jezicima, kao i pregled različitih tumačenja negacije u dominantnim sintaktičkim teorijama formalnog i funkcionalnog usmjerenja, počevši od Jespersena, tj. 20-tih godina 20. stoljeća pa do danas. Pritom se o prednostima i nedostacima tih teorija piše na kritički način. U knjizi se razmatraju neke bitne i zanimljive niječne pojavnosti prisutne u prirodnim jezicima (dvostruka negacija, niječno slaganje, niječna polarnost i dr.), pri čemu se hrvatski jezik promatra u usporedbi prvenstveno s engleskim, ali i s drugim jezicima. U dijelu o hrvatskom jeziku nalaze se i neke suvremene teme koje su predmet kako znanstvene, tako i populističke rasprave i kontroverze, primjerice sastavljeno i rastavljeno pisanje negacije uz prezent pomoćnoga glagola htjeti (neću ili ne ću) ili uporaba negacije uz prijedložne izraze. Cilj je knjige na pristupačan način razmotriti negaciju kao univerzalnu jezičnu pojavu prisutnu isključivo u ljudskoj komunikaciji, a osobita pažnja pridaje se nekim vidovima negacije u hrvatskome jeziku koji dosad uopće nisu bili obrađivani u hrvatskim gramatikama i jezičnim priručnicima te je u tom smislu novina. Pisana je razumljivim, jednostavnim i pristupačnim jezikom, a sadrži mnoge dijelove koji bi mogli biti zanimljivi ne samo ljudima iz struke, već i jezičnim entuzijastima koji nisu lingvisti. Tomu pridonosi činjenica da velika većina primjera koji se koriste u knjizi nije umjetno stvorena i izmišljena, već su primjeri uzeti iz Hrvatskoga nacionalnog korpusa, odnosno Britanskog nacionalnog korpusa (British National Corpus), kao i iz raznih internetskih izvora te iz novina, časopisa, filmova, serija i drugih televizijskih emisija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA