Pregled bibliografske jedinice broj: 63314
Regionalne značajke poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj
Regionalne značajke poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj // Gospodarske smjernice razvitka hrvatskog poljodjelstva / Kolega, Ante (ur.).
Zagreb, 1999. str. 157-159 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 63314 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Regionalne značajke poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj
(Regional Characteristics of Agricultural Production in Croatia)
Autori
Grgić, Ivo ; Par, Vjekoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Gospodarske smjernice razvitka hrvatskog poljodjelstva
/ Kolega, Ante - Zagreb, 1999, 157-159
Skup
Gospodarske smjernice razvitka hrvatskog poljodjelstva
Mjesto i datum
Cavtat, Hrvatska, 10.11.1999. - 13.11.1999
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Poljoprivredne površine; agroekološke regije; biljna proizvodnja; stočarstvo
(Agricultural areas; agroecological regions; plant production; livestock production)
Sažetak
Od ukupnih poljoprivrednih površina Hrvatske najveći dio je u panonskoj regiji (46,3posto), manji u mediteranskoj (34,1posto) te najmanji u gorskoj (19,6posto).
Požete površine značajnih žita su najvećma zastupljene u panonskoj regiji (pšenica s 90,3posto, kukuruz 94posto, zob 77,2posto, ječam 70,9posto te raž 68,4posto ukupno požetih površina Hrvatske). Značajni je udjel ječma u mediteranskoj regiji (17,9posto) te zobi u gorskoj (18,2posto).
Slična je struktura rasporeda požetih površina i industrijskog bilja.
Preko polovice ukupnih površina pod povrćem je u panonskoj regiji. Najveći udjel bilježimo kod paprike ( 85,8posto) ukupnih površina u Hrvatskoj), mrkve i graha (po oko 74posto), a nešto manji kod ostalih povrtnica. U mediteranskoj regiji značajne su površine zasijane rajčicom (42,2posto ukupnih površina), lukom 36,4posto, kupusom i keljom 33,5posto te krumpirom (26,8posto), dočim je udjel drugih kultura oko 20posto.
Većina požetih površina krmnog bilja je također u panonskoj regiji s izuzetkom pašnjaka.
Rodna stabla kontinentalnog voća najvećim dijelom su u panonskoj regiji (šljiva 73,5posto, jabuka 83posto, kruška 80,9posto, itd.). Mediteranska regija je prepoznatljiva po mediteranskom voću (limun, naranče, mandarinke) te s udjelom od skoro polovice stabala trešanja i višanja. Gorska regija je značajnija samo kod šljiva (petina ukupnog broja). Rodnih trsova najviše se nalazi u panonskoj regiji (52,7posto), manje u mediteranskoj (44,8posto) te samo 2,4posto u gorskoj regiji.
Preko 80posto goveda smješteno je u panonskoj regiji dočim je u gorskoj i mediteranskoj njihov udjel podjednak. Svinje, najviše zbog proizvodnje kukuruza, s 97posto nalaze se u panonskoj regiji. U mediteranskoj regiji nalazi se 57posto ukupnog broja ovaca. Nešto ispod četvrtine je u panonskoj, a 18,4posto u mediteranskoj te samo 7posto u gorskoj. Konji se većim dijelom (61,3posto) nalaze u panonskoj regiji, u gorskoj skoro trećina te samo 11,2posto u mediteranskoj regiji.
Proizvodnja žita i industrijskog bilja odgovara rasporedu zasijanih površina po poljoprivrednim regijama. U panonskoj regiji se proizvodi 96,6posto kukuruza, pšenice 93,1posto te skoro cjelokupna proizvodnja industrijskog bilja.
Ostale proizvodnje sa svojim udjelima u pojedinim regijama odgovaraju razmjeru zemljišnih kapaciteta odnosno broju stoke.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb