Naslov
Poljoprivredno zakonodavstvo –pogled u budućnost
(Legislation in Agriculture-looking ahead)

Autori
Žimbrek, Tito ; Par, Vjekoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Gospodarske smjernice razvitka hrvatskog poljodjelstva / Kolega, Ante - Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo, 1999, 107-109

Skup
Gospodarske smjernice razvitka hrvatskog poljodjelstva

Mjesto i datum
Cavtat, Hrvatska, 10.11.1999. - 13.11.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Zakonodavstvo; poljoprivreda; EU; WTO; CEFTA
(Legislation; agriculture; EU; WTO; CEFTA)

Sažetak
U Hrvatskoj je danas (1999.) u oblasti poljoprivrede, ribarstva i veterinarstva na snazi 14 zakona, veliki broj pravilnika (više od 120), veći broj odluka (8), naredbi (28), objava (13) i popisa (13), koje čine pravni okvir za djelovanje. Jasno je da utjecaj na poljoprivrednu djelatnost imaju i temeljni hrvatski zakoni koji uređuju (izravno ili neizravno) ukupnost društvenog i gospodarskog ustroja poljoprivrede (Ustav, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o obrtu, Zakon o zadrugama i drugi), ali i zakoni donešeni po utemeljenju samostalne hrvatske države, od 1991. nadalje (Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća (1991.), Zakon o privatizaciji (1996.), Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (1996.) i drugi. Po područjima, poljoprivredno zakonodavstvo obrađuje pitanja (1) zemljišta, (2) biljne proizvodnje, (3) stočarstva, (4) veterinarstva, (5) ribarstva. Neupitno opredjeljenje Hrvatske za pridruživanje Europskoj Uniji podrazumijeva i obvezu prilagodbe nacionalnih zakona sustavu i legislativi Zajednice. Rečeni sustav i legislativa prema Bijeloj knjizi razmatra samo sekundarnu legistativu odnosno onaj dio koji izravno djeluje na unutarnje tržište, pa veliki dio poljoprivrednog zakonodavstva nije predstavljen. Polazeći od predstavljene postojeće sekundarne legislative Zajednice u Bijeloj knjizi te uvidom u hrvatsko poljoprivredno zakonodavstvo (usprkos nemogućnosti uvida u direktive i Ugovore EEZ te propisanih mjera) može se istaći da najveći dio hrvatskih poljoprivrednih zakona sadrži uvjete i ključne mjere predstavljene sada postojeće sekundarne legislative Zajednice. Brojni primjeri poljoprivrednog zakonodavstva drugih zemalja pokazuju da se u većini radi o legislativi koja se odnosi na mjere poljoprivredne politike, bilo tržišne bilo strukturne politike, te njihove financijske, institucijske i druge logistike. Mnoštvo je posebnih zakona koja pokrivaju različita područja, o podsticanju gospodarski nerazvijenih područja, zaštite okoliša, regionalni programi podsticanja poljoprivrede, pitanja zemljišta, ruralnog planiranja itd. – sve povezano s poljoprivredom. Posebni dio zakonodavstva (koji prelazi okvire ovog rada) su zakoni o hrani (o sigurnosti i kakvoći hrane, o nadzoru zdravlja životinja i biljaka odnosno prehrambenih proizvoda). Hrvatskoj je najbliže zakonodavstvo zemalja srednje i istočne Europe koje rješavaju Hrvatskoj slične problem, no i tu postoje razlike. S obzirom na ulazak Hrvatske u WTO i u budućnosti u CEFTU i EU, nužnost je prilagodbe hrvatskog poljoprivrednog zakonodavstva (postojećeg i budućeg) zakonodavstvu ovih ekonomskih grupacija, posebice EU (“Bijela knjiga”), a u tome kao posebnog – Zakona o poljoprivredi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA