Pregled bibliografske jedinice broj: 63280
Utjecaj N-gnojidbe na kakvoću i prinose stočnog kelja kultivara "Maksimirski visoki"
Utjecaj N-gnojidbe na kakvoću i prinose stočnog kelja kultivara "Maksimirski visoki" // Zbornik sažetaka
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998. str. 122-123 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 63280 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj N-gnojidbe na kakvoću i prinose stočnog kelja kultivara "Maksimirski visoki"
(Effect of nitrogen fertilization on quality and yields of fodder kale cultivar "Maksimirski visoki")
Autori
Štafa, Zvonimir ; Danjek, Ivan ; Maćešić, Dubravko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka
/ - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998, 122-123
Skup
XXXIV. znanstveni skup hrvatskih agronoma
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 25.02.1998. - 28.02.1998
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
stočni kelj; novi kultivari (sorte); N-gnojidba; urodi; kakvoća; prinosi hraniva
(fodder kale; new cultivars; N-fertilisation; yields; quality)
Sažetak
U trogodišnjim istraživanjima provedenima na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, utvrđivan je utjecaj različitih oblika dušičnih gnojiva (KAN, UREA) i količina dušika (50, 100, 150 kg/ha) primijenjenih u prihranama (jedna, dvije, tri), na prinose stočnog kelja kultivara "Maksimirski visoki" u odnosu na kontrolu, (samo startna gnojidba 500 kg/ha 8:26:26).
Povećanje količine dušika u prihranama utjecalo je na povećanje prinosa zelene mase od 52,72 t/ha na 67,08 t/ha kod prihrane KAN-om, te na 58,72 t/ha kod prihrane ureom.
Prihrana KAN-om snizila je količinu suhe tvari s 15,6 % na 15,0 % (tri prihrane), a prihrana ureom čak na 14,3 % suhe tvari. Aplikacijom veće količine dušika snizuje se postotak suhe tvari u zelenoj masi stočnog kelja.
Prihrane KAN-om povećale su prinos suhe tvari od 7,98 t/ha (kontrola bez prihrane) na 9,83 t/ha (tri prihrane), dok je prihrana od 50 kg/ha dušika u obliku uree dala niži prinos od kontrole za 2,5 %. Dvije prihrane ureom dale su 1,11 % viši prinos od kontrole, a tri prihrane (150 kg/ha dušika) su dale za 8,05 % viši prinos.
Prihrane KAN-om u odnosu na prihrane ureom, dale su povišenje prinosa suhe tvari od 9,82 % kod jedne prihrane, 11,36 % kod dvije prihrane, te 12,33 % kod tri prihrane.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
