Pregled bibliografske jedinice broj: 632740
Medvednica - Zagreb u sustavu podgorje-prigorje-gorje
Medvednica - Zagreb u sustavu podgorje-prigorje-gorje // Zelenilo grada Zagreba / Božičević, Josip ; Nikšić, Mladen ; Mlinarić, Tomislav Josip ; Missoni Eduard (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2013. str. 36-46 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 632740 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Medvednica - Zagreb u sustavu podgorje-prigorje-gorje
(Medvednica - City of Zagreb as a System of Foothills-Highlands-Mountain)
Autori
Miklec, Josip ; Saleta, Vinka ; Palfi, Marina ; Škudar, Mirka ; Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zelenilo grada Zagreba
/ Božičević, Josip ; Nikšić, Mladen ; Mlinarić, Tomislav Josip ; Missoni Eduard - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2013, 36-46
ISBN
978-953-154-186-2
Skup
Zelenilo grada Zagreba
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.06.2013. - 06.06.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Medvednica ; Zagreb ; podgorje ; prigorje ; gorje
(Medvednica ; Zagreb ; foothills ; highlands ; mountain)
Sažetak
Zelenilo Grada Zagreba ne može se sagledavati segmentno ili u podsustavima, a istovremeno zanemarujući svekoliki sustav u kojem se grad razvijao i u kojem egzistira. Situacija u kojoj grad „a posteriori“ traži rješenja za svoje zelenilo zahtjeva ozbiljnost pristupa na najvišoj razini i velike napore pri postizanju održivog razvoja (devastirane) cjeline. Jedinstven sustav je datost recipročnog razvoja grada i njegovog zelenila. Sačuvane pejsažno-perivojne prostore Grada Zagreba bez isključivanja Medvednice treba staviti u sastav svih aspekata promišljanja razvoja grada i programiranja njegovih komunikacijskih tokova između urbanog i perivojno-pejsažnog na fizičkoj i mentalnoj razini. Za funkcioniranje sustava koji povezuje Medvednicu i Zagreb potrebno je preispitati odnose perivojno-pejsažnih površina u zoni Podgorja i Prigorja te njihovo međudjelovanje i međuovisnost kako međusobno tako i sa Gorjem. U takvo promišljanje uključiti povezivanje pješačkim i biciklističkim rutama koje bi se nadovezivale na razne tipove javnih prostora i tako stvarale komunikacijske i doživljajne veze unutar sustava. Bitna sastavnica sustava je i cjelokupan vodni fond Medvednice sve do rijeke Save na jugu, uključujući i nju. Ovaj raster prirodnih posebnosti ispresijecan je izgrađenim površinama. Na nekim područjima, primjerice u centru Zagreba, je u potpunosti zatvoren i zaboravljen, a upravo u tom dijelu, gdje su nekad potoci vrvili životom, postoji mogućnost uređenja zaboravljenih, zatvorenih potoka i povezivanjem tih perivoja sa postojećim zelenim prstima Medvednice kao sistemom javnih, gradskih površina. U sustavu se ne smije isključiti Prisavlje (Sava i prostor uz nju) budući da skupa Medvednica i Sava čine pejsažnu osnovu grada Zagreba i njegovog šireg utjecajnog prostora. Prilagodbom prostora može se stvoriti održiva cjelina gdje se zadržava ideja „zelenih prstiju“ Zagreba koji se sagledavaju i koriste u oba smjera(„odozdo“ prema „gore“ i obrnuto). Zagreb se mora doživljavati kroz njegovo zelenilo. Nekad kao avangardni grad, Zagreb djelomično gubi identitet u vrtlogu stihijskog razvoja i širenja. Uključivanjem intelektualne snage (sa Hrvatskom Akademijom Znanosti i Umjetnosti na čelu kao temeljnog autoriteta a u svojstvu organa kontrole urbanističkog razvoja) u program revitalizacije Grada Zagreba kao dijela sustava razvila bi se održiva suradnja „struke“ i „političkog vodstva“ grada, sve u korist boljitka i razvoja grada zadovoljavanjem ideja obiju strana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
POVEZANOST RADA
Projekti:
054-0543089-2967 - Urbanističko i pejsažno naslijeđe Hrvatske kao dio europske kulture (Obad-Šćitaroci, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Arhitektonski fakultet, Zagreb
Profili:
Bojana Bojanić Obad Šćitaroci
(autor)