Naslov
Uvod u estetiku u kartografiji
(Introduction to aesthetics in cartography)

Autori
Puceković, Branko

Izvornik
Blevins, B. S. (2010): Leonardo da Vinci: Cartographer and Land Surveyor. FIGG CONGRESS, Sydney , History Workshop. 3, 8, Cartwright, W., Gartner, G., Lehn, A. (2009): Cartography and Art. Springer – Verlag Berlin Heidelberg, 123, 130. Peterca, M., Radošević, N., Milisavljević, S., Racetin, F. (1974): Kartografija. Vojnogeografski institut, Beograd. 248, 253.

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, rukopis

Godina
2013

Ključne riječi
kartografija; karta; estetika; filozofija; umjetnost; estetski sud.
(cartography; map; aesthetics; philosophy; art and aesthetic judgment)

Sažetak
Estetska svojstva karte bitna su za kartografa koji izrađuje novo, originalno djelo. Od karte se očekuje da zadovolji potrebe korisnika u pogledu sadržaja, potpunosti, točnosti i cjelovitosti, ali je važan i estetski dojam, odnosno ljepota karte koja u očima promatrača budi osjećaj ugodnosti i zadovoljstva. Doživljaj lijepoga, uključivanje naših emocija (osjećaja) kod aktivnog promatranja karte, tema je o kojoj nije dovoljno pisano u literaturi. U ovom članku dan je kratak pregled estetike kao filozofskog pojma od starogrčkih do današnjih mislilaca. Filozofi su se oduvijek pitali: gdje je izvor ljepote, da li je ona objektivna ili subjektivna, čime je uvjetovana estetska prosudba? Estetika je filozofija lijepoga. Ukratko su obrađeni neki od filozofa koji su dali doprinos svoje filozofske misli o estetici. U jednom poglavlju prigodno je obrađeno djelo Leonarda da Vincija koji je bio izumitelj i umjetnik, genijalni znanstvenik svoga vremena. U izradi topografskih karata koristio je spoznaje koje i danas vrijede. Kartografi bi trebali koristiti estetske principe u oblikovanju karata kako bi kod korisnika izazvali pozitivne emocije i zadovoljstvo, odnosno ugodu kod promatranja i korištenja karte.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija

POVEZANOST RADA