Naslov
Završavanje tornjeva srednjovjekovnih crkava (Turmvollendungen) u hrvatskoj arhitekturi historicizma
(Completion of Towers of Medieval Churches (Turmvollendungen) in Croatian Historicist Architecture)

Autori
Damjanović, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti

Urednik/ci
Žmegač, Andrej

Izdavač
Institut za povijest umjetnosti

Grad
Zagreb

Godina
2013

Raspon stranica
207-214

ISBN
978-953-6106-99-8

Ključne riječi
historicizam ; neogotika ; neoromanika ; neobizant ; neorenesansa ; zagrebačka katedrala ; saborna crkva u Plaškom ; saborna crkva u Pakracu ; splitska katedrala ; zadarska katedrala Friedrich von Schmidt, Herman Bollé ; Josip Vancaš ; Alois Hauser ; Eduard Zotter ; Emil Förster ; Richard Jordan ; T. G. Jackson
(Historicism ; Gothic Revival ; Romanesque Revival ; Byzantine Revival ; Renaissance Revival ; Zagreb Cathedral ; Pakrac Cathedral ; Plaški Cathedral ; Split Cathedral ; Zadar Cathedral ; Friedrich von Schmidt ; Herman Bollé ; Josip Vancaš ; Alois Hauser ; Eduard Zotter, Emil Förster ; Richard Jordan ; T. G. Jackson)

Sažetak
Arhitektura historicizma na području čitave Europe, no ponajprije na njemačkom kulturnom području obilježena je brojnim nadogradnjama nezavršenih tornjeva najčešće srednjovjekovnih crkava. Ova se pojava, pod utjecajem zbivanja u Beču i ostalim centrima Habsburške Monarhije, odrazila i na hrvatsku arhitekturu. Kada se pristupilo restauraciji srednjovjekovnih crkava velika se pozornost, naime, i u nas obraćala na stilski prikladnu dogradnju (katkada čak i novu izgradnju) zvonika, koji su oblikom svojih vrhova/kapa u vizurama gradova trebali svjedočiti o stilskom karakteru građevine uz koju stoje. Najpoznatiji primjer završavanja tornjeva u hrvatskom historicizmu, na novom zapadnom pročelju zagrebačke katedrale, nije jedini niti osamljeni slučaj. Već u ranom, romantičarskom historicizmu, pri restauraciji crkve u Glogovnici kod Križevaca, 60-ih godina 19. stoljeća po prvi se puta na monumentalnijoj razini posegnulo za stilski odgovarajućim neogotičkim vertikalnim dodatkom postojećoj građevini. Djelovanjem Friedricha Schmidta u Hrvatskoj, te povratkom njegovih učenika sa školovanja iz Beča, 70-ih i 80-ih godina 19. stoljeća broj sličnih intervencija naglo se povećava. Nove vrhove tornjeva dobivaju, od gotičkih crkava, franjevačka crkva u Zagrebu, župne crkve u Desiniću, Krapini, Oštarijama (da se spomenu samo najvažniji primjeri), dok se uz franjevačku crkvu u Iloku gradi potpuno novi toranj. I s tornjeva pravoslavnih crkava u to se vrijeme skidaju razvedene barokne ili barokno-klasicističke kape i postavljaju na njih nove u raznim vrstama neobizantskog stila (Zagreb, Bjelovar, Grgeteg, Pakrac, Ruma) čime se nastojala oblikovno definirati građevina kao hram za pravoslavne. Posebnu skupinu Turmvollendunga čine tornjevi u Dalmaciji, zadarske i splitske katedrale, dovršeni/preoblikovani u 19. stoljeću.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA